Iso Kršnjavi kao graditelj – izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih spomenika u Hrvatskoj

Iso Kršnjavi kao graditelj – izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih spomenika u Hrvatskoj

Olga Maruševski

Bez Strossmayera nezamisliv, nakon Mažuranića istom moguć, a za Khuenove ere drukčiji nije mogao ni biti - pravi čovek u pravo vreme. Drugo izdanje.

„Ova knjiga Olge Maruševske, koju je prvi put objavilo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske 1896. godine, ostala je do danas jedno od temeljnih djela, ne samo zbog poznavanja neprocjenjivog doprinosa Izidora Kršnjavog našoj graditeljskoj baštini i povijesti umjetnosti uopće, već ujedno je i jedna od najpotpunijih retrospektiva kulturne situacije na prelazu iz 19. u 20. vek. Osnivanjem i izgradnjom obrazovnih, kulturnih i umjetničkih institucija stvoreni su infrastrukturni temelji za kulturni razvoj i stvoreni uvjeti za nastanak hrvatske moderne na umjetničkom planu. Razdoblje fin de sieclea velika je renesansa, nakon koje je hrvatska umjetnost uspostavila ravnomjerniji i ravnopravniji hod prema svom evropskom okruženju. Međutim, ovaj veliki iskorak ne bi bio moguć bez Izidiora Kršnjava, jedne od ključnih ličnosti hrvatske kulture s kraja 19. veka. Značajan protagonista epohe, koja je zahtevala upravo takvu ličnost – „uvek u Evropi po uhu i oku“, Iso Kršnjavi je bio slikar, istoričar umetnosti, doktor pravnih nauka i političar, koji je u kratkoj „epohi“ javnog političkog delovanja , u petogodišnjem mandatu načelnika Odeljenja za bogosluženje i nastavu Narodne vlade (od 1891. do 1896. godine) ostvario neviđen kulturni napredak. (...)

Tumačenje i analiza kako kulturnog značaja Ise Kršnjavog tako i istorijskog doba u kome je on delovao, u literaturi nazvanog „epoha Ise Kršnjavog“, naučno je zasnovano na obimnoj istorijskoj dokumentaciji, citiranoj literaturi i arhivskim izvorima, a na osnovu ovoga na osnovu ostvareni rad svrstava se u kategoriju naučnih radova. Ova kategorija je već višestruko potvrđena, jer je knjiga priznata kao osnovna literatura za studije istorije umetnosti, temeljno delo za upoznavanje hrvatske kulturne i umetničke istorije krajem 19. veka.“

Ivanka Reberski

Urednik
Irena Kraševac
Naslovnica
Igor Kuduz, Ivan Klisurić
Dimenzije
24 x 20 cm
Broj strana
411
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53610-673-8

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Novo
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Iz zagrebačke spomeničke baštine

Iz zagrebačke spomeničke baštine

Olga Maruševski

Zgrada Hrvatskoga sabora, Katedrala, Manduševac, Harmica, Jelačićev trg, Umjetnički paviljon, Muzej Mimara, Maksimir, zagrebačke kavane, samo su neki od prepoznatljivih zagrebačkih kultnih mjesta i građevina, temeljaca gradskog idenetiteta.

Matica hrvatska, 2006.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
13,25
Eufrazijeva bazilika

Eufrazijeva bazilika

Sergije Jelenić, Gianluca Benedetti
Porečka i Pulska biskupija, 2013.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,98
Konstrukcije proizvoda od drva 1

Konstrukcije proizvoda od drva 1

Stjepan Tkalec, Silvana Prekrat

Knjiga je stručni udžbenik namenjen studentima tehnologije drveta, dizajnerima nameštaja i inženjerima koji projektuju i proizvode proizvode od drveta.

Znanje, 2000.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
10,62
Muzeji svijeta - Rijksmuseum – Amsterdam

Muzeji svijeta - Rijksmuseum – Amsterdam

Rijksmuseum je nacionalni muzej Holandije posvećen holandskoj umetnosti i istoriji. Nalazi se u Amsterdamu, na trgu Museumplein, u blizini Van Gogovog muzeja, Stedelijk muzeja i Koncertgebaua.

Mladost, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
10,74
Moderna arhitektura

Moderna arhitektura

J. M. Richards
Mladost, 1955.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,26 - 8,78
Katedrala u Đakovu : Povijesni osvrt, prikaz arhitekture, skulpture i slikarstva

Katedrala u Đakovu : Povijesni osvrt, prikaz arhitekture, skulpture i slikarstva

Ivan Rogić
Biskupski ordinarijat, 1964.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,26