Burobran
Mala zbirka od 13 pripovijedaka i crtica, slika u hrvatskoj književnosti zapostavljenu pokrajinu naših dana, koju su tako svestrano obuhvatili hrvatski pisci iz razdoblja realizma, a koja u suvremenom našem stvaralaštvu nema izrazitijih predstavnika.
Na takvoj zemlji čovjeka ne mimoilaze bezbrojni socijalni problemi, pa je sasvim razumljivo da su oni prisutni i u Burobranu: borba za plodove siro mašne zemlje {Burobran), sukob bogatih i siromašnih {Pobuna), put u kri minal {Krađe), osamljeni starci bez podrške sinova {Oproštaj), izloženost tu berkulozi {Poklon), nezasitnost bogatih i prazna utroba siromašnih {Napušte na igra), napuštanje domovine {Tuđina), školovanje siromašnih {Kurirova škola), itd., itd. Ali za Vukušićevu zbirku Burobran ne može se reći da pred stavlja socijalnu pripovijetku, a stavljanje socijalnih problema u prvi plan bilo bi u osvrtu isforsirano jer Vukušić Podgorje ne doživljava kao Novak, niti problemima pristupa kao naši realisti regionalisti — njegov je pristup podgorskom čovjeku specifičan, njega ne zanima što se dešava siromašnom čovjeku sivog kamenjara, nego kako čovjek doživljava vanjski svijet, što pro življava u vrtlogu nevolja izazvanih gladom, siromaštvom i ratom. Unutrašnji svijet maloga čovjeka jedne određene sredine, psihološka strana životnih pro blema — polazisna je i završna točka Vukušićevih opažanja i toj slici intime podređena je fabula, jezik i kompozicija Burobrana.
Jedan primerak je u ponudi
