
Manon Lescaut
„Manon Lesko“ je roman o strastvenoj i tragičnoj ljubavi između viteza De Grijea i prelepe Manon. Njihova veza, obeležena ljubavlju, siromaštvom i moralnim padovima, završava se gubitkom i smrću.
Manon Lesko francuskog pisca Abea Prevoa, prvi put objavljena 1731. godine, jedno je od najuticajnijih ljubavnih dela u evropskoj književnosti. Roman je napisan u formi ispovesti i čini završni deo većeg ciklusa Memoari i avanture uglednog čoveka. Hrvatsko izdanje „Zore“ iz 1952. godine približilo je ovo klasično delo, koje kombinuje sentimentalni roman, avanturističku prozu i psihološku analizu, domaćim čitaocima.
Narator i glavni lik, mladi plemić Vitez de Grije, upoznaje Manon Lesko neposredno pre nego što ona ode u manastir. Očaran njenom lepotom i šarmom, on odustaje od planiranog života i beži sa njom u Pariz. Njihova ljubav uskoro se suočava sa materijalnim teškoćama. Manon voli de Grijea, ali istovremeno teži luksuzu i udobnom životu, zbog čega stupa u veze sa bogatim pokroviteljima. De Grije napušta moralne principe, učestvuje u obmanama i sukobljava se sa društvenim normama zarad svoje ljubavi.
Roman prati niz rastanaka i ponovnih susreta dvoje ljubavnika. Njihov odnos konstantno oscilira između iskrene naklonosti i razočaranja, a društvene okolnosti dodatno produbljuju njihovu tragediju. Nakon niza nesrećnih događaja, Manon je deportovana u francusku koloniju Luizijana, gde je prati De Grije. Tamo njihova sudbina dostiže tragičan vrhunac kada Manon umire od iscrpljenosti tokom bekstva kroz pustinju.
Centralna vrednost romana leži u složenom prikazu ljubavi kao sile koja istovremeno uzdiže i uništava. Prevo ne predstavlja svoje likove jednostrano: Manon je istovremeno zavodljiva, sebična i iskreno emotivna, dok je De Grije rastrzan između razuma, društvenih obaveza i strasti.
Zahvaljujući psihološkoj ubedljivosti likova i emocionalnoj snazi pripovedanja, Manon Lesko je ostala jedno od ključnih dela francuske književnosti i trajna inspiracija za brojne pozorišne, operske i filmske adaptacije. U tom kontekstu, na koricama izdanja romana „Zora“ nalazi se fotografija članice Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Nade Tončić u naslovnoj ulozi Masneove opere Manon.
Jedan primerak je u ponudi





