Ihvanus-Safa: Razgovor čovjeka sa životinjama
Razgovor čovjeka sa životinjama, dio enciklopedije Rasail tajnog filozofskog saveza Ihvanus-Safa (obično se prevodi kao Iskrena braća, Vjerni prijatelj ili Čista braća) iz Basre, 10. stoljeće, predstavlja književno-filozofski spomenik islamske kulture.
Ova poslanica, dio sinkretičkog djela koje pomiruje znanost i religiju, istražuje odnos čovjeka i životinja kroz alegorijski sudski spor. Radnja se odvija na otoku gdje životinje, predvođene kraljem duhova, tuže ljude zbog njihove oholosti i zlostavljanja.
Životinje, uključujući konje, ptice i zmije, argumentiraju da posjeduju vrline poput lojalnosti, hrabrosti i mudrosti, te da su često superiornije od ljudi koji ih tlače. Čovjek, predstavnik ljudskog roda, brani superiornost ljudi tvrdeći da su im razum i jezik darovi Alaha, ali životinje osporavaju njihovu moralnu nadmoć, ističući ljudsku pohlepu i nasilje.
Rasprava se temelji na citatima iz Kur’ana, Biblije i grčkih filozofa, odražavajući sinkretizam Ihvanus-Safa. Djelo kritizira ljudsku aroganciju i poziva na poštovanje prirode i duhovnu skromnost. Stil je živopisan, s elementima basne, što ga čini dostupnim, ali i duboko filozofskim. Iako ukorijenjeno u srednjovjekovnom kontekstu, poruka o ravnopravnosti stvorenja relevantna je i danas.
Jedan primerak je u ponudi
