
Miljenko Jergović
„Rod“ Miljenka Jergovića, monumentalni roman objavljen 2013. godine, hibridni opus od preko 1.000 stranica koji kombinuje autobiografiju, fikciju, dokumente i reportažu, prati porodičnu sagu po majčinoj liniji od kraja 19. veka do modernog Sarajeva.
Priča počinje sa pradedom Karlom Štublarom, etničkim Nemcem iz Banata, železničkim radnikom u Bosni pod Austrougarskom imperijom, koji govori nemački kod kuće, a srpskohrvatski van nje. Njegova porodica prolazi kroz višestruke identitete: Jugoslaviju, Drugi svetski rat, partizanske logore, prognanstva i rat u Bosni 1990-ih.
Roman je podeljen na tri dela: „Štublari, porodični roman“ – hronika predaka; „Mama Jonesko, izveštaj“ – priča o majci; „Kalendar svakodnevnih događaja, fikcija“ – fragmenti o sporednim likovima. Ključni događaji: baka Olga šalje sina Mladena u SS jedinicu 1943. godine, misleći da će biti bezbednije nego kod partizana, ali on umire u Slavoniji; porodica briše njegov trag, ostavljajući Olgu sa krivicom; ćerka Javorka živi u nestabilnosti, abortusima i depresiji; naratorka (Jergović) je odrasla sa bakom i suočava se sa bolešću i smrću svoje majke.
Tematski, „Rod“ istražuje napetost između individualnog i kolektivnog identiteta u višetomnom, „upečatljivom“ svetu migracija – od Osmanlija do postjugoslovenskih ratova. Porodica je mikrokosmos heterogene Bosne: život bez države, nasleđene traume (migrene, nesreće), kritika nacionalizma i fašizma, agnosticizam nasleđen od Karla. Istorija je diskontinuirana, a priča o propadanju – porodice, kulture, zemlje – uokvirena je ličnim gubicima.
Postmodernistička struktura, sa fragmentima, epistolarnim i metalepsičnim tekstovima, meša stvarno i fiktivno, pretvarajući roman u spomenik nestalom svetu. Jergović piše: „Porodica je mesto gde se istorija dešava u minijaturi.“ „Rod“ je himna izgubljenoj Bosni, most između intimnog i univerzalnog, podsećajući nas da „identitet nije krv, već priča“.
Jedan primerak je u ponudi





