Miroslavljevo jevanđelje – apokrifna verzija
Urnebesni strip za koji je scenario napisao Bora Ćosić, a crtala su ga četvorica strip autora iz Hrvatske i Srbije - Igor Hofbauer, Damir Steinfl, Boris Stanić i Wostok, dok je urednik Saša Rakezić (Aleksandar Zograf), zajedno s Oliverom Stošić Rakić.
U ovoj kultnoj stripovskoj satiri, Miroslavljevo evanđelje, najstariji ćirilični spomenik iz 1186, dobiva potpuno novu, bogohulnu i urnebesnu reinterpretaciju. Isus nije blagi spasitelj, nego balkanski mangup, boem i provokator koji pije rakiju s apostolima, flertuje s Marijom Magdalenom, psuje farizeje i otvoreno se sprda s institucijom Crkve koja će tek nastati.
Ćosićev tekst je divlja mješavina staroslavenskog jezika, beogradskog asfalta, kafanske filozofije i anarhističkog duha. Hofbauerovi crteži (crno-bijeli, grubi, ekspresionistički) pretvaraju svetu knjigu u underground strip pun golotinje, nasilja, vina i bestidnog smijeha. Knjiga je podijeljena na „glave“ koje parodiraju evanđeoske prizore: Rođenje u štalici postaje seljačka pijanka, Kana galilejska – svadba na kojoj Isus pretvara vodu u lozovaču, Raspeće – kafanski obračun s Rimljanima i farizejima, a Uskrsnuće – mamurna nedjelja u birtiji.
„Miroslavljevo jevanđelje – apokrifna verzija“ je svetogrđe napisano s toliko ljubavi i slobode da na kraju čitalac nije siguran da li je upravo pročitao najveću bogohulnu knjigu ili najiskrenije evanđelje ikad ispričano na ovim prostorima.
Jedan primerak je u ponudi
