Od turskog do suvremenog Osijeka

Knjiga počinje baroknim razdobljem: nakon Velikog turskog rata, Osijek postaje ključna utvrda Habsburške monarhije. Pod upravom Vojne granice, grad se brzo naseljava – doseljenicima iz Europe (Njemačka, Mađarska, Hrvati) – te se razvija u trgovačko središte Slavonije. Autori detaljno opisuju urbanistički plan barokne Tvrđe, izgradnju utvrde Eugena Savojskog i ekonomski procvat kroz trgovinu žitom i stocom.

U 19. stoljeću Osijek doživljava procvat kao "slavonska Atina". Ukinuta Vojna granica 1881. donosi civilnu upravu, industrijalizaciju (mlinovi, pivovare, željezara) i kulturni bum. Grad postaje središte hrvatskog preporoda: tu djeluju Dalmatinac, Strossmayer, a cvjetaju književnost (Mažuranić), glazba i kazalište. Politički sukobi između Hrvata i Mađara, te nacionalno buđenje, oblikuju identitet grada. Knjiga ističe ulogu Osijeka u Ilirskom pokretu i hrvatskom parlamentu.

Dvadeseto stoljeće donosi dramatične preokrete. Prvi svjetski rat ruši austrougarsku monarhiju, a Osijek ulazi u Kraljevinu SHS (kasnije Jugoslaviju) kao industrijski i kulturni centar. Međuratno razdoblje vidi urbanu ekspanziju – izgradnju mostova, škola i parka – ali i ekonomske krize. Drugi svjetski rat i partizanska borba označavaju otpor okupatorima, s Osijekom kao ključnim čvorištem. Socijalistička Jugoslavija donosi industrializaciju (hemp, prehrana), masovno stanovanje i kulturni razvoj, no i političke tenzije. Knjiga završava Domovinskim ratom 1991., naglašavajući otpor u Slavoniji, uništenja i obnovu, te Osijek kao simbol hrvatske neovisnosti.

Osim političke i ekonomske povijesti, rad obrađuje socijalne teme: demografiju (multietnički sastav), zdravstvo, obrazovanje i umjetnost. Bogate ilustracije i arhivske građe čine ga neprocjenjivim izvorom za istraživače. Kao "sjajna sinteza", djelo Mažurana osvjetljava kako je Osijek od pogranične tvrđe postao moderni europski grad, očuvavši slavonski duh.