Svi ćemo izginuti
Svi ćemo izginuti (1957.) je kataklizmički roman Hansa Hellmuta Kirsta, poznatog njemačkog pisca koji se proslavio ratnomt trilogijom „08/15“. Riječ je o realističkom, dokumentarističkom prikazu izbijanja Trećeg svjetskog rata i nuklearnog holokausta.
Radnja počinje neredima u Poljskoj koji se brzo šire na Istočnu Njemačku. Iako političari i vojni zapovjednici s obje strane Željezne zavjese pokušavaju smiriti situaciju, događaji izmiču kontroli. Lančana reakcija – demonstracije, intervencije, mobilizacije, incidenti – eskalira nevjerojatnom brzinom. U samo šest dana Europa tone u totalni rat, a završni udar atomskog oružja događa se u samo 24 sata. Roman završava potpunim uništenjem – „nitko neće pobjeći“.
Kirst prikazuje događaje kroz perspektive različitih likova – političara, vojnika, civila, bogataša, umjetnika i običnih ljudi – čime stvara mozaik europskog društva na rubu propasti. Posebno je dojmljiv motiv dvoje zaljubljenih mladih (dječak iz Zapadne i djevojka iz Istočne Njemačke) koji se cijelo vrijeme traže i na kraju se susretnu upravo u trenutku kada atomska eksplozija pretvara sve u pepeo. Nema heroja, nema pobjednika, nema iskupljenja – samo besmisleno uništenje svega što je čovječanstvo stoljećima gradilo.
Knjiga je napisana u ozračju hladnoratovske napetosti pedesetih godina, uz savjetovanje vojnih i znanstvenih eksperata, pa djeluje zastrašujuće uvjerljivo. Kirst ne nudi samo fikciju, već upozorenje: rat može početi gotovo slučajno, a nuklearno oružje ne bira strane. Kritizira bespomoćnost političkih i vojnih elita, besmislenost ideoloških podjela i ljudsku kratkovidnost.
Stil je mjestimično reporterski i dokumentaristički – s proklamacijama, zapovijedima i vojnim izvještajima – što romanu daje na uvjerljivosti, ali ponekad ide nauštrb dubine likova. Unatoč tome, Svi ćemo izginuti ostaje snažan i potresan apel protiv nuklearnog rata, jedan od najupečatljivijih europskih romana o atomskoj apokalipsi 20. stoljeća.
Jedan primerak je u ponudi
