Povratak šume Striborove
Retka knjiga

Povratak šume Striborove

Mirko Ćurić

Bajka napisana nadahnuta Šumom Striborovom Ivane Brlić Mažuranić i hrvatskom narodnom bajkom iz okolice Pečuha Dijete i šarkanj, koju je 1885. zapisao Nikola Tordinac.

Slikovnica “Povratak Šume Striborove” je knjiga o tome kako nitko nije predodređen za dobro ili zlo, i kako se sa zlim ne smije urotiti čak ni kada želimo ostvariti dobro. Za razliku od prethodnih devetnaest đakovačkih slikovnica, ova je u prvom redu namijenjena „odrasloj“ književnoj publici, iako će biti pristupačna i djeci. Što se dogodi kada se plemenita baka, zbog koje je šuma Striborova prestala biti začarana, nađe na umoru, a bića iz šume Striborove, koja zatvorena zatočena u bezdanu, shvate da se sada mogu vratiti na svjetlo dana i ponovno upravljati ljudskim sudbinama? Na to pitanje pokušava odgovoriti ova slikovnica.

Dvadeseta po redu đakovačka slikovnica pod nazivom “Povratak šume Striborove”, za koju je tekst napisao đakovački književnik Mirko Ćurić, a ilustracije uradila mlada đakovačka umjetnica Petra Balekić. “Đakovačke slikovnice” su autorski projekt književnika Mirka Ćurića, utemeljen na izvornim narodnim bajkama iz Đakova i Ðakovštine, zabilježenih u radu dr. Milene Papratović: Narodne pripovijetke iz okolice Ðakova, objavljenom u Zborniku za život i običaje hrvatskog naroda iz 1940. godine te etnografskim zapisima đakovačkog književnika Nikole Tordinca iz 1885. Projekt traje od 2004., a obogaćuju ga izvornim ilustracijama hrvatski akademski slikari i slikarice poput Ivana Antolčića, Siniše Simona, Vjekoslava Voje Radoičića, Andree Bassi, Monike Vladisavljević, Manuele Vladić Maštruko, Katarine Kuric, Veronike Sinko, Patricije Drenjančević, Petre Balekić i drugih. Đakovačke slikovnice iz ove edicije prevedene su na engleski i mađarski jezik. Osim u Hrvatskoj, predstavljene su više puta na Međunarodnom sajmu knjiga u Budimpešti te na najvećem sajmu dječje knjige na svijetu, u Bologni, 2014. u sklopu izložbenog prostora Republike Hrvatske. Za razliku od prethodnih devetnaest đakovačkih slikovnica, ova je u prvom redu namijenjena “odrasloj” književnoj publici, iako će biti pristupačna i djeci, kaže autor Mirko Ćurić.

Urednik
Ivan Stipić
Ilustracije
Petra Balekić
Dimenzije
25 x 25 cm
Broj strana
28
Izdavač
24 sata, Zagreb, 2018.
 
Tiraž: 500 primeraka
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53729-559-2

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Savijeni listovi
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Prigodnice biskupu Strossmayeru objavljene u Glasniku od 1874. do 1905.

Prigodnice biskupu Strossmayeru objavljene u Glasniku od 1874. do 1905.

Mirko Ćurić

Knjiga počasti biskupu Josipu Juraju Štrosmajeru objavljena je povodom stogodišnjice njegove smrti, a pjesme u knjizi objavljene su u Glasniku Eparhije bosanskohercegovačke u periodu od 1874. do 1905. godine.

Matica Hrvatska, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,98
Povratak u doba jazza

Povratak u doba jazza

Mirko Ćurić

“Povratak u doba jazza” je dobro ispričana priča o vremenu Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Privlačica, 1996.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,625,72
Ide Alenka po čarobno jaje

Ide Alenka po čarobno jaje

Tamara Bakran

Ovo je priča o Alenkinim nevoljama sa roditeljima. Hrabra Alenka mora da ode u Čudopticu u Črnšumu po magično jaje - da bi rešila svoje nevolje.

Sipar, 2019.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,96 - 5,99
Cirkus doktora Dolittla

Cirkus doktora Dolittla

Hugh Lofting

Priča počinje tako što doktor Džon Dulitl traži nešto novca da plati svoj put u Afriku.

Matica hrvatska, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,98
Dječak sa Sutle

Dječak sa Sutle

Milivoj Matošec
Mladost, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
2,56 - 3,98
Priče iz davnine

Priče iz davnine

Ivana Brlić-Mažuranić

"Priče iz davnine" je zbirka priča Ivane Brlić-Mažuranić, prvi put objavljena 1916. godine. Ivana Brlić-Mažuranić često je nazivana "hrvatskim Andersenom" ili "hrvatskim Tolkienom" zbog njenog stila i bogate mašte.

Nakladni zavod Matice hrvatske, 1987.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,14