Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. jul 1893 – 29. decembar 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka – pesnik, romanopisac, dramaturg, esejista i enciklopedista. Rođen je u Zagrebu, školovao se na Austrougarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnoj delatnosti. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, sitne buržoazije i političkog oportunizma, što je karakterisalo veliki deo njegove književnosti.
Njegov rad obuhvata širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Glembajevi, U agoniji, Leda) i epski roman Povratak Filipa Latinoviča (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke i pesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil karakteriše bogat rečnik, složene rečenice, intelektualna dubina, ironično distanciranje. Bio je ključna ličnost hrvatske kulture i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Uprkos političkim pritiscima, ostao je veran intelektualnoj autonomiji.
Krležina zaostavština nezaobilazna je u hrvatskom kanonu i nezaobilazna u razumevanju modernosti i istorijske sudbine Hrvatske i srednje Evrope.
Titles in our offer
Aretej
Kroz paralelne sudbine lekara iz davnih vremena i onog savremenog, pozno dramsko delo Miroslava Krleže analizira motiv intelektualca rastrgnutog između političke represije, ratnih strahota i sopstvene savesti.
Aretej: drama
Krleža's drama with an extensive afterword by Branko Hećimović, biobibliographic contributions by Slavko Batušić and photos of scenes from "Areteja" performed by the National Theater, Belgrade.
Balade Petrice Kerempuha
Miroslav Krleža's greatest poetic achievement and one of the most important works of Croatian literature. The ballads combine satire, irony, and lyrical-folkloric tones in a condemnation of violence and stupidity of government throughout the centuries.
Banket u blitvi: Roman u tri knjige
Die Geschichte spielt in Blitva, einem fiktiven Land im Nordosten Europas, das nach Jahrhunderten der Fremdherrschaft und politischen Instabilität unter der diktatorischen Herrschaft des grausamen Leutnants Barutanski zu einem unabhängigen Staat wurde.
Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.
In „Fünfzig Jahre des Großen Oktober 1917–1967“ schreibt Miroslav Krleža über die Oktoberrevolution aus der Perspektive eines Schriftstellers, der ihr ideologisch nahesteht, aber niemals mit ihrer Umwandlung in ein System starrer Wahrheiten einverstanden
Članci i polemike 1: Ratne teme
A collection of Krleža's journalistic texts, commentaries and analyses written during and immediately after World War I, important for understanding his intellectual development and the basis for his later works.
Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola
The collection Articles and Polemics 2: From the Editorial Desk includes essays, criticisms, and polemical texts written during Krleža's engagement as editor of various literary magazines, such as Književna republika and Pečate.
Dijalektički antibarbarus
Krleža's most famous polemical text, in which he sharply attacks dogmatic vulgar Marxism and bad tendentious literature within the left, defending artistic freedom and intellectual autonomy. The culmination of the conflict on the literary left.
Dječak prati zmaja
„Dečak prati zmaja” je knjiga koja nas vodi na fantastično putovanje i podstiče da razmišljamo o životu i svetu na drugačiji način.
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
Dnevnik iz 1914–17. beleži Krležine zapise iz Prvog svetskog rata: lične dileme, pacifizam, sukob sa militarizmom Monarhije i intelektualno sazrevanje u godinama sloma starog sveta.