Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Aretej
Kasna drama Miroslava Krleže kroz paralelne sudbine antičkog i modernog liječnika raščlanjuje motiv intelektualca u procjepu između političke represije, ratnih strahota i vlastite savjesti.
Aretej: drama
Krležina drama sa opširnim pogovorom Branka Hećimovića, biobibliografskim prilozima Slavka Batušića i fotografijama scena iz „Areteje“ u izvođenju Narodnog pozorišta Beograd.
Balade Petrice Kerempuha
Najveće pesničko dostignuće Miroslava Krleže i jedno od najvažnijih dela hrvatske književnosti. Balade kombinuju satiru, ironiju i lirsko-folklorne tonove u osudi nasilja i gluposti vlasti kroz vekove.
Banket u blitvi: Roman u tri knjige
The plot is set in Blitva, a fictional country in northeastern Europe, which after centuries of foreign rule and political instability became an independent state under the dictatorial rule of the cruel Lieutenant Barutanski.
Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.
In “Fifty Years of the Great October 1917–1967,” Miroslav Krleža writes about the October Revolution from the perspective of a writer who is ideologically close to it, but who never agreed with its transformation into a system of rigid truths.
Članci i polemike 1: Ratne teme
Eine Sammlung von Krležas journalistischen Texten, Kommentaren und Analysen, die während und unmittelbar nach dem Ersten Weltkrieg entstanden sind und für das Verständnis seiner intellektuellen Entwicklung sowie seiner späteren Werke von Bedeutung sind.
Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola
Die Sammlung „Artikel und Polemiken 2: Aus der Redaktion“ umfasst Essays, Kritiken und polemische Texte, die während Krležas Tätigkeit als Herausgeber verschiedener Literaturzeitschriften wie Književna republika und Pečate verfasst wurden.
Dijalektički antibarbarus
Krležas berühmtester Streittext, in dem er den dogmatischen, vulgären Marxismus und die tendenziöse Literatur der Linken scharf angreift und die künstlerische Freiheit und intellektuelle Autonomie verteidigt. Der Höhepunkt des Konflikts in der literarisch
Dječak prati zmaja
"The Boy Follows the Dragon" is a book that takes us on a fantastic journey and encourages us to think about life and the world in a different way.
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
The 1914–17 diary records Krleža's writings from the First World War: personal dilemmas, pacifism, conflict with the militarism of the Monarchy, and intellectual maturation in the years of the collapse of the old world.