Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)
Dnevnik 1918–22 bilježi Krležine zapise iz poratnih godina obilježenih raspadom Monarhije, nastankom nove države, političkim lomovima i njegovom sve oštrijom kritikom društva, intelektualaca i ideoloških iluzija.
Dva romana: Povratak Filipa Latinovicza / Na rubu pameti
The book brings together two novels by Krleža featuring individuals in conflict with themselves and society: Filip searches for his identity and the meaning of art, while the protagonist of *On the Edge of Reason* sets himself apart from his milieu by reb
Hrvatski bog Mars
Krleža's best-known collection of short stories, The Croatian God Mars, is part of an imagined cycle of literary works with the theme of the First World War and Croatian Home Guards.
Hrvatski bog Mars
The short story collection Croatian god Mars by Miroslav Krleža is one of the most important anti-war works of Croatian literature. It was first issued in 1922, then in 1933, and took its final form in 1947.
Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
In his lecture How Things Are (1952), Krleža discusses the political and cultural situation of post-war Yugoslavia, emphasizing the need for critical thought, cultural renewal, and resistance to dogmatism.
Michelangelo Buonarotti
Ovo je prvi prijevod na talijanski jezik kojim se Buonarroti predstavlja čitateljima talijanskog jezika.
Novele
Krležini romani često istražuju duboke ljudske emocije i složene likove, a njegova proza je poznata po bogatom jeziku i dubokoj analizi društva i istorije.
Pan
„Pan“ Miroslava Krleže je autorova prva knjiga, mitsko-panteistička poema objavljena 1917. Kroz bujan ritam i senzualne slike prenosi ekstatičan doživljaj prirode i života. Peto izdanje, prvo posleratno.