Evgenija Grande / Muzej starina

Evgenija Grande / Muzej starina

Honore de Balzac

Balzac u romanima Eugenija Grande (1833.) i Muzej starina (1837.) istražuje univerzalne teme pohlepe, ljudskih strasti, žrtve i moralnih dilema, smještajući ih u različite društvene kontekste francuskog društva 19. stoljeća.

  • Evgenija Grande: Roman iz Ljudske komedije (1833.) smješten je u Saumuru, gdje škrtac Félix Grande, bogati trgovac, kontrolira obitelj – suprugu i kćer Evgeniju. Njegova opsesija novcem guši svaku radost. Evgenija, mlada i nevina, zaljubljuje se u rođaka Charlesa, razmaženog Parižanina koji dolazi nakon očeva bankrota i samoubojstva. Ona mu daje svoje zlato kako bi započeo novi život u Indiji, čekajući ga vjerno. Félix umire, ostavljajući Evgeniji bogatstvo, ali Charles je iznevjeri, birajući brak iz koristi. Slomljena srca, Evgenija se uda za sudca Cruchota, koji ubrzo umire. Kao bogata udovica, živi samotno, posvećena dobrotvornosti. Balzac istražuje pohlepu, žrtvu i tragičnu snagu neuzvraćene ljubavi.

  • "Muzej starina" (1837.), dio Balzacove Ljudske komedije, smješten je u provincijskom gradu Alençonu i Parizu, gdje se isprepliću sudbine aristokracije i buržoazije. Priča prati mladog Victurniena d’Esgrignona, plemića iz stare obitelji, čija ekstravagancija i kockarski dugovi ugrožavaju obiteljsku čast. Njegova tetka, Armande, i otac pokušavaju ga spasiti, ali Victurnien upada u mrežu manipulacija Chesnela, odanog sluge, i Du Croisiera, lukavog buržua koji želi uništiti d’Esgrignone. Radnja se zakomplicira kada Victurnien krade novac, a njegova ljubavna afera s pariškom plemkinjom dodatno ga uvlači u propast. Balzac istražuje sukob između dekadentne aristokracije i ambiciozne buržoazije, prikazujući moralnu korupciju, društvene intrige i propadanje starog poretka. Roman je satira društva i studija karaktera, s naglaskom na nemoć tradicije pred novim kapitalističkim svijetom.

Original title
Eugenie Grandet / Le cabinet des antiques
Translation
Dušan Đokić, Ilija Kecmanović
Editor
Milica Grabovac
Dimensions
16.5 x 12 cm
Pages
352
Publisher
Svjetlost, Sarajevo, 1963.
 
Latin alphabet. Hardcover.
Language: Croatian.

One copy is available

Condition:Used, excellent condition
Damages or inconvenience notice:
  • Tragovi patine
 

Are you interested in another book? You can search the offer using our search engine or browse books by category.

You may also be interested in these titles

Čiča Goriot

Čiča Goriot

Honore de Balzac

Čiča Goriot je priča o starome ratnom profiteru Goriotu i njegovim kćerima, koje ga, nakon što su ga opljačkale do gole kože, ostavljaju da umre u samoći i bijedi pansiona Vaquer, priča je koja se danas može čitati na nekoliko razina.

Europapress holding, 2008.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover.
6.32 - 6.99
Sjaj i bijeda kurtizana

Sjaj i bijeda kurtizana

Honore de Balzac

„Sjaj i beda kurtizana“ deo je Balzakove zbirke „Ljudska komedija“. Roman prati sudbinu Lisjena de Rubamprea, ambicioznog mladog pesnika, i njegov odnos sa misterioznim Votrenom, bivšim osuđenikom, u svetu pariske dekadencije, intriga i morala.

Globus, 2004.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover.
4.76 - 4.82
Čiča Gorio

Čiča Gorio

Honore de Balzac

Čiča Gorio je priča o starom ratnom profiteru Goriou i njegovim ćerkama, koje ga, nakon što ga opljačkaju do kože, ostavljaju da umre u samoći i bedi pansiona Vaker, priča koja se danas može čitati na više nivoa.

Rad, 1961.
Serbian. Latin alphabet. Paperback.
1.99
Čovek od gipsa

Čovek od gipsa

Joseph Kessel

Roman, čiji je originalni naslov „L'Homme de platre“ (Čovek od gipsa), istražuje složene ljudske sudbine kroz priču o protagonistu čiji život simbolično odražava krhkost i ranjivost, poput gipsa.

Minerva, 1987.
Serbian. Latin alphabet. Hardcover.
4.64
Pod plaštom noći

Pod plaštom noći

Claude Aveline

Ova zbirka je savršena za ljubitelje psiholoških misterija poput Agate Kristi ili Simenona, ali sa francuskim poetskim dodirom.

Kosmos, 1958.
Serbian. Latin alphabet. Paperback.
2.12 - 2.14
Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima

Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima

Mathias Énard

Godine 1506, Mikelanđelo Buonaroti je pozvan od strane sultana Bajazita II da projektuje most preko Zlatnog roga u Carigradu. Besan na papu Julija II koji ga je ponizio i odbio da plati, Mikelanđelo je napustio Rim i brodom stigao u Carigrad.

Profil Knjiga, 2012.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
7.44 - 7.46