Evgenija Grande / Muzej starina

Evgenija Grande / Muzej starina

Honore de Balzac

U svojim romanima „Evgenija Grande“ (1833) i „Muzej starina“ (1837), Balzak istražuje univerzalne teme pohlepe, ljudskih strasti, žrtvovanja i moralnih dilema, smeštajući ih u različite društvene kontekste francuskog društva 19. veka.

  • Ežen Grande: Roman iz dela „Ljudska komedija“ (1833) smešten je u Somir, gde škrti Feliks Grande, bogati trgovac, kontroliše svoju porodicu – suprugu i ćerku Ežen. Njegova opsesija novcem guši svaku radost. Ežen, mlada i nevina, zaljubljuje se u svog rođaka Šarla, razmaženog Parižana koji stiže nakon očevog bankrota i samoubistva. Ona mu daje svoje zlato kako bi mogao da započne novi život u Indiji, čekajući ga verno. Feliks umire, ostavljajući Eženu bogatstvo, ali Šarl je izdaje, birajući brak iz interesa. Slomljenog srca, Ežen se udaje za sudiju Krušoa, koji ubrzo umire. Kao bogata udovica, živi usamljeničkim životom, posvećena dobročinstvu. Balzak istražuje pohlepu, žrtvu i tragičnu moć neuzvraćene ljubavi.

  • „Muzej starina“ (1837), deo Balzakove Ljudske komedije, smešten je u provincijski grad Alanson i Pariz, gde se prepliću sudbine aristokratije i buržoazije. Priča prati mladog Vikturnijena d'Egrinjona, plemića iz stare porodice, čija rasipništvo i kockarski dugovi ugrožavaju čast porodice. Njegova tetka, Armanda, i otac pokušavaju da ga spasu, ali Vikturnijen upada u mrežu manipulacija Šesnela, vernog sluge, i Di Kroazjea, lukavog buržoa koji želi da uništi d'Egrinjona. Zaplet se komplikuje kada Vikturnijen ukrade novac, a njegova ljubavna veza sa pariskom plemkinjom dodatno ga vuče u propast. Balzak istražuje sukob između dekadentne aristokratije i ambiciozne buržoazije, prikazujući moralnu korupciju, društvene intrige i propadanje starog poretka. Roman je satira društva i studija karaktera, ističući nemoć tradicije pred novim kapitalističkim svetom.

Naslov originala
Eugenie Grandet / Le cabinet des antiques
Prevod
Dušan Đokić, Ilija Kecmanović
Urednik
Milica Grabovac
Dimenzije
16,5 x 12 cm
Broj strana
352
Izdavač
Svjetlost, Sarajevo, 1963.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Tragovi patine
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Vragolaste priče

Vragolaste priče

Honore de Balzac

Ова збирка обухвата приче као што су „Лепа империја“, „Лаки грех“, „Краљева милостиња“, „Ђавољи наследник“, „Маршал“ и „Три писара св.

Seljačka knjiga, 1953.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,28
Čiča Gorio

Čiča Gorio

Honore de Balzac

Čiča Gorio je priča o starom ratnom profiteru Goriou i njegovim ćerkama, koje ga, nakon što ga opljačkaju do kože, ostavljaju da umre u samoći i bedi pansiona Vaker, priča koja se danas može čitati na više nivoa.

Nolit, 1965.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
3,75 - 3,98
Eugenija Grande

Eugenija Grande

Honore de Balzac

„Eženi Grande“ (1833), deo Balzakove Ljudske komedije, je realističan roman koji istražuje pohlepu, porodične odnose i žrtve ljubavi u provincijskom francuskom društvu.

Svjetlost, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,88
Dvadeset hiljada milja pod morem 1-2

Dvadeset hiljada milja pod morem 1-2

Jules Verne

Ein Science-Fiction-Roman, geschrieben Ende des 19. Jahrhunderts vom berühmten französischen Kinder- und Jugendbuchautor Jules Verne, der auch als Begründer des Science-Fiction-Genres gilt.

Tehnička knjiga, 1952.
Srpski. Latinica. Broširano.
Knjiga se sastoji od dva toma
9,98
Megre putuje

Megre putuje

Georges Simenon

„Megres Reisen“ ist ein Roman, der die Geschichte der Rückkehr von Eugène Megre, dem berühmten Inspektor aus der Maigre-Romanreihe, in seine Heimat Frankreich nach einer langen Arbeitsperiode im Ausland erzählt.

Svjetlost, 1965.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,84
Moloa

Moloa

Samuel Beckett

Der Roman Molloy (1951) ist neben Malone Dies und Der Namenlose der erste Teil von Becketts berühmter Trilogie. Es ist in zwei Teile gegliedert, die jeweils aus der Perspektive eines anderen Erzählers erzählt werden: zuerst Molloy, dann Jacques Moran.

Kosmos, 1959.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
8,46