Bjegunci

Bjegunci

August Cesarec

Roman Bjegunci, koji je Cesarec pisao kroz cijele dvadesete godine i napokon ga objavio 1933. govori o emigrantima koji su od jugoslavenskog i mađarskog režima pobjegli u Prag, glavni grad tadašnje demokratske republike Čehoslovačke.

Roman iscrtava tableau u kojem se sukobljavaju različite političke pozicije čiji su predstavnici socijaldemokrati i komunistički revolucionari, buržujski političari, reformisti i mistici. Strukturiran je oko središnjeg sukoba između studentice Buge i njezine majke, licemjerne aktivistice zagrebačkog buržoaskog feminističkog pokreta (vjerojatno spisateljica Zofka Kveder). Sukob između majke i kćeri nadrasta, međutim, privatni horizont i odražava cijeli dijapazon sukobljenih političkih strana 1920-ih, kada buržoazija pokušava provesti moralnu i duhovnu reformu kojoj prkose mladi zagovaratelji revolucije. Ove druge, međutim, ne predstavlja toliko Buga sama koliko njezini poznanici, primjerice Nikola Višnjić, kojeg njezina majka optužuje da zagovara nasilje: „A radilo se o tom da je Višnjić dolazio sve više pod uticaj događaja u Rusiji, oktobra, Brestlitovska… I naročito ona brestlitovska logika je majku silno revoltirala, ona ju je smatrala samo zločinom.“ Kao što majka optužuje Višnjića zbog priklanjanja revolucionarnom nasilju, tako Buljuz, koji nije samo zagovaratelj revolucije, nego i potpuni fanatik, optužuje Bugu za prazne fraze i defetizam: „Samo kultura, kultura, inkvizicija, inkvizicija, čovječnost, čovječnost… sve to, što smo već bezbroj puta čuli od različitih frazera… […] A onda kada se radi da se borbom dođe do čovječnosti, onda odbija tu borbu, kao uostalom i ti!“ Za razliku od Buge, koja pada žrtvom korumpirane ekonomije obitelji, njezin kolega sa studija, umjetnik Ilija Koren uspijeva se trgnuti iz estetskih „fantazija“ i „snova“ te tako doživljava političko „buđenje“: „A ja hoću da život i stvari gledam lice u lice, onako kakve su one u stvarnosti! I stvarno da učestvujem u životu i radim na izmjeni toga života, pa makar, kako rekoh, i uz žrtvu samoga sebe!“ Nakon što prođe kroz tu transformaciju, on kao glavnu prepreku Buginoj političkoj subjektivizaciji ističe privatne brige. Slično kao i Višnjić, koji uzvikuje da je potrebno samo „znati se snaći i odlučiti, to je sve!“, Koren tvrdi da upravo bujanje privatnog života – čega je Bugina majka glavni nositelj – blokira političko ostvarenje: „Pa majka! Nema sumnje da je pojam majke nešto veliko, što nas još danas manje više sve intimno veže na jednu sferu osjećajnosti.“ Međutim, mi smo „tim nesretniji, čim se više povlačimo u svoj privatni život, koncentriramo se u svoje intimnosti!“

Urednik
Vice Zaninović
Naslovnica
Svetozar Domić
Dimenzije
19,5 x 12 cm
Broj strana
260
Nakladnik
Zora, Zagreb, 1972.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Izabrane pripovijesti

Izabrane pripovijesti

August Cesarec, Mihovil Pavlek-Miškina
Spektar, 1974.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
2,78 - 4,99
Zlatni mladić i njegove žrtve

Zlatni mladić i njegove žrtve

August Cesarec
Grafički zavod Hrvatske (GZH), 1982.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,99 - 6,75
Za novim putem: novele

Za novim putem: novele

August Cesarec

"Za novim putem" zbirka je novela Augusta Cesarca, prvotno objavljena 1919. godine. Ovo je djelo karakteristično za njegov rani stvaralački period, obilježen modernističkim težnjama i socijalnom osjetljivošću.

Matica hrvatska, 1926.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,62
Narodne pjesme

Narodne pjesme

Olinko Delorko
Zora, 1971.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,64
Taksi za televiziju

Taksi za televiziju

Vesna Ćuro-Tomić

Nika Gracijani živi u svijetu koji je puno odrasliji, ozbiljniji i neduhovitiji od nje. Među ljudima koji su neusporedivo bolje oboružani u borbi u opstanak. Kao tapirica među tigrovima, lavovima i ponajviše kojotima…

Algoritam, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,36
Pet stoljeća hrvatske književnosti #62 - Kritika u doba realizma

Pet stoljeća hrvatske književnosti #62 - Kritika u doba realizma

Ivo Frangeš

Pet stoljeća hrvatske književnosti (PSHK) najveći je nakladnički projekt ostvaren u povijesti hrvatske književnosti.

Zora, Matica hrvatska, 1976.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,28