Zapisi iz mrtvog doma
Rijetka knjiga

Zapisi iz mrtvog doma

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Zapisi iz mrtvog doma (1861.–1862.) je jedna od najpotresnijih i najrealističnijih slika ljudske duše u paklu, gdje se strahota pretvara u duboko razumijevanje čovjeka, njegove patnje i neočekivane snage.

Dostojevski je knjigu napisao neposredno nakon povratka iz sibirske kaznionice u Omsku, gdje je proveo četiri godine teškog prinudnog rada (1850.–1854.) nakon osuđivanja na smrt (koja je pomilovana u posljednji trenutak) zbog sudjelovanja u krugu Petraševskog. Umjesto da napiše goruću optužbu protiv carskog režima, on bira mirniji, gotovo dokumentaristički pristup: prikazuje život u "mrtvom domu" kroz oči fikcijskog pripovjedača Aleksandra Petroviča Gorjančikova, plemića osuđenog na deset godina robije zbog ubojstva žene.

To nije linearna priča, nego niz epizoda, portreta, opservacija – svakodnevica robijaša: rad u lancima na rijeci, bijeda baraka, glad, bolesti, brutalnost stražara, ali i neočekivani trenuci ljudskosti. Susrećemo raznolike likove: Tatara koji sanja o slobodi, starog vjernika koji čita Bibliju, mladog ubojicu koji još ima dječačku nevinoću u očima, Cigane, Poljake, seljake. Dostojevski ne idealizira ni osuđenike ni čuvare – pokazuje kako zatvor melje sve, ali i kako u najnižim slojevima društva može bljesnuti plemenitost, humor, čak i duhovna dubina.

Najpotresniji dijelovi su oni gdje se kroz sitne detalje probija istina o čovjeku: kako se robijaši drže za život kroz male rituale (Božić, kupanje u parnoj sobi, ilegalno piće), kako patnja može probuditi savjest, ali i kako se duša može otvrdnuti do neprepoznatljivosti. Knjiga je puna tihe, gotovo kršćanske nade – Dostojevski vidi u tim "mrtvim dušama" iskru božanskog, nešto što ih čini živima usprkos svemu.

Stil je suzdržan, precizan, bez patetike – to je ono što ga čini toliko snažnim. Nema velikih monologa, nema filozofskih digresija kao u kasnijim romanima; samo gola istina o ljudskoj prirodi u ekstremnim uvjetima. Ovo djelo je ključno za razumijevanje cijelog Dostojevskog: iz tog "mrtvog doma" izašao je pisac koji je znao da je čovjek sposoban za najgore, ali i za najveće.

Naslov izvornika
Записки из Мёртвого дома
Prijevod
Milosav Babović
Urednik
Milica Grabovac
Dimenzije
17 x 12 cm
Broj strana
343
Nakladnik
Svjetlost, Sarajevo, 1961.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Srpski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Dečko

Dečko

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Rroman o životu devetnaestogodišnjeg intelektualca Arkadija Dolgorukog, koji je vanbračni sin kontroverznog ženskaroša i zemljoposjednika Versilova.

Rad, 1988.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
7,64
Ujakov san / Poniženi i uvrijeđeni

Ujakov san / Poniženi i uvrijeđeni

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Oba djela odražavaju Dostojevskijevu ranu fazu, s fokusom na društvenu kritiku, psihološku analizu i moralne dileme, najavljujući teme njegovih kasnijih remek-djela.

Znanje, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
13,269,95
Mladac

Mladac

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Mladac (1875) Fjodora Dostojevskog složen je roman o odrastanju, moralnim borbama i društvenim sukobima u Rusiji 19. stoljeća. Roman, iako manje poznat, snažan je prikaz unutarnje borbe i društvenih tenzija, s naglaskom na vjeru i pomirenje.

Znanje, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,509,20
Ognjevi

Ognjevi

Dušan Đurović

“Ognjevi” (1965) Dušana Đurovića roman je snažnog ratnog i psihološkog naboja, smješten u vrijeme Drugog svjetskog rata na prostoru Crne Gore.

Svjetlost, 1965.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,98
Ruke

Ruke

Ranko Marinković

Glavni likove ove priče, po kojoj nosi naslov i cijela zbirka, jesu Lijeva i Desna ruka. Prebačene su na leđa Čovjeka, Lijeva se nalazi u Desnoj od koje se karakterno razlikuje zbog čega dolazi do rasprave.

Svjetlost, 1964.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,32
Šundroman

Šundroman

Bodo Kirchhoff

Šundroman je zabavna, dinamična knjiga koja se čita u dahu, knjiga koja kao da je nastala na predlošku svih onih ludih, nezaboravnih avanturističkih romana koje smo čitali radije nego lektiru. Roman u kojem je glavni junak plaćeni ubojica meka srca.

Fraktura, 2007.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,24