
Dobra žena
Roman prikazuje destruktivnu moć lažnog morala kroz lik majke čija naizgled dobra priroda guši slobodu njenog sina. Bromfild majstorski analizira licemerje američkog društva s početka 20. veka.
Roman Dobra žena (prvobitno objavljen 1927. godine) – ovde razmatran u izdanju iz 1973. – američkog pisca Luisa Bromfilda, dobitnika Nobelove i Pulicerove nagrade, predstavlja snažnu društvenu kritiku i psihološku studiju licemerja. Radnja je smeštena u mali industrijski grad na američkom Srednjem zapadu s početka 20. veka i prati život Eme Dauns, žene koju njena zajednica smatra uzornom, pobožnom i požrtvovanom majkom. Međutim, iza te fasade „dobre žene” krije se dominantna, manipulativna i sebična priroda. Njena opsesivna potreba da kontroliše okolinu i oblikuje život svog sina Filipa prema sopstvenim krutim moralnim i verskim merilima guši njegovu individualnost i uništava njegove snove. Filipova borba da se oslobodi majčinog zagušljivog uticaja i iskrči sopstveni put kroz umetnost i ljubav čini središnji sukob romana. U ovom delu Bromfild otkriva kako puritanski moral, lažna skromnost i društvene konvencije mogu postati destruktivno oružje. Dobra žena je poslednji deo Bromfildove čuvene tetralogije o američkom životu i ostaje jedno od njegovih najzrelijih i najuticajnijih književnih ostvarenja.
Jedan primjerak je u ponudi
- Tragovi patine





