Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Richard Firth-Godbehere

U ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi, autor pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se menjaju kroz vreme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju istorije čovečanstva.

Ljudi vole da misle da su racionalna bića koja su preživela zahvaljujući razumu i proračunu. Ali autor tvrdi suprotno: najvažniji istorijski trenuci - od rođenja filozofije i velikih religija, preko pada Rimskog carstva, naučne revolucije, do najkrvavijih ratova - bili su vođeni osećanjima, a ne samo hladnim činjenicama.

Knjiga vodi čitaoca na široko putovanje kroz istoriju i različite kulture: od antičke Grčke (gde je „melanholija“ bila humoralni disbalans, a ne depresija), preko Indije, Gambije, Japana, Osmanskog carstva, do modernih Sjedinjenih Država. Autor crpi iz psihologije, neuronauke, filozofije, umetnosti i religiozne istorije kako bi pokazao kako se razumevanje i doživljavanje emocija menjalo - od „strasti duše“ u srednjem veku, preko „emocija“ kao modernog koncepta u 19. veku, do današnjih emocionalnih „režima“ i „skripti“.

Emocije su društveni konstrukti koji utiču na zakone, ratove, umetnost, religiju i svakodnevni život. Knjiga pokazuje kako su strah, stid, bes, ljubav ili gađenje oblikovali društvene norme, carstva i revolucije. Fert-Godbeher naglašava da su naša osećanja i uverenja o njima aktivno oblikovali svet – i nastavljaju da ga oblikuju i danas.

Ovo je pristupačna, ali duboka sinteza rastuće discipline „istorije emocija“, koja nas tera da se zapitamo koliko je naših osećanja „prirodno“, a koliko kulturno uslovljeno. Na kraju krajeva, knjiga otkriva koliko je ljudske istorije zapravo istorija srca, a ne samo uma.

Naslov originala
A Human History of Emotion: How the Way We Feel Built the World We Know
Prevod
Vedran Pavlić
Ilustracije
Arthur Balitskii
Naslovnica
Juliana Misumi
Dimenzije
24 x 16 cm
Broj strana
303
Izdavač
Školska knjiga, Zagreb, 2023.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Nekorišćeno
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Zamke pristojnosti: Eseji o feminizmu i popularnoj kulturi

Zamke pristojnosti: Eseji o feminizmu i popularnoj kulturi

Maša Grdešić

Zamke pristojnosti su inspirisana mešavina erudicije i topline, feminističke ljutnje i ranjivosti. Čitajući knjigu, osećamo da nas kroz izazove kapitalističke i patrijarhalne svakodnevice vodi sigurna ruka, koja piše knjigu koja brine o nama.

Fraktura, 2020.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
14,36
Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije

Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije

Drago Ćepulić

„Pesnik govori: filozofsko-estetičke zagonetke” Dragutina (Draga) Ćepulića je zbirka kratkih, promišljenih eseja u kojima autor na duhovit, pronicljiv i nenametljiv način promišlja književnost, umetnost, filozofiju i ljudsko stvaralaštvo.

Minerva nakladna knjižara, 1943.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,24
Mistika

Mistika

Louis Gardet

Knjiga se bavi dubinskom analizom mističnih iskustava u različitim verskim tradicijama, sa akcentom na hrišćanstvo i islam. Garde, francuski teolog i orijentalista, istražuje misticizam kao univerzalni fenomen koji prevazilazi kulturne i verske granice.

Kršćanska sadašnjost, 1983.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,32
O samoći i drugi ogledi

O samoći i drugi ogledi

Michel de Montaigne

Montenj se smatra ocem eseja (Pogledi su prvi put objavljeni 1580. godine), književne forme koja kombinuje naučni pristup i autorov lični pogled na temu.

Hoplit, 2023.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,97
Filozofija kao sistem?

Filozofija kao sistem?

Branko Despot

„Filozofija kao sistem?“ (1999) je zbirka od četiri filozofska predavanja hrvatskog filozofa Branka Despota (rođenog 1942), poznatog po svojim dubokim tumačenjima klasične nemačke filozofije i metafizike.

Hrvatsko filozofsko društvo, 1999.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,32