Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Richard Firth-Godbehere

U ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi, autor pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se menjaju kroz vreme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju istorije čovečanstva.

Ljudi vole da misle da su racionalna bića koja su preživela zahvaljujući razumu i proračunu. Ali autor tvrdi suprotno: najvažniji istorijski trenuci - od rođenja filozofije i velikih religija, preko pada Rimskog carstva, naučne revolucije, do najkrvavijih ratova - bili su vođeni osećanjima, a ne samo hladnim činjenicama.

Knjiga vodi čitaoca na široko putovanje kroz istoriju i različite kulture: od antičke Grčke (gde je „melanholija“ bila humoralni disbalans, a ne depresija), preko Indije, Gambije, Japana, Osmanskog carstva, do modernih Sjedinjenih Država. Autor crpi iz psihologije, neuronauke, filozofije, umetnosti i religiozne istorije kako bi pokazao kako se razumevanje i doživljavanje emocija menjalo - od „strasti duše“ u srednjem veku, preko „emocija“ kao modernog koncepta u 19. veku, do današnjih emocionalnih „režima“ i „skripti“.

Emocije su društveni konstrukti koji utiču na zakone, ratove, umetnost, religiju i svakodnevni život. Knjiga pokazuje kako su strah, stid, bes, ljubav ili gađenje oblikovali društvene norme, carstva i revolucije. Fert-Godbeher naglašava da su naša osećanja i uverenja o njima aktivno oblikovali svet – i nastavljaju da ga oblikuju i danas.

Ovo je pristupačna, ali duboka sinteza rastuće discipline „istorije emocija“, koja nas tera da se zapitamo koliko je naših osećanja „prirodno“, a koliko kulturno uslovljeno. Na kraju krajeva, knjiga otkriva koliko je ljudske istorije zapravo istorija srca, a ne samo uma.

Naslov originala
A Human History of Emotion: How the Way We Feel Built the World We Know
Prevod
Vedran Pavlić
Ilustracije
Arthur Balitskii
Naslovnica
Juliana Misumi
Dimenzije
24 x 16 cm
Broj strana
303
Izdavač
Školska knjiga, Zagreb, 2023.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Nekorišćeno
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

Peter Sloterdijk

U ovom provokativnom eseju, Sloterdajk interveniše u žestokoj debati osamdesetih godina o modernizmu i postmodernizmu. Kratak, oštar tekst – neophodan za razumevanje Sloterdajkovog ranog pristupa estetici, medijima i krizi modernosti.

Svetovi, 1988.
Srpski. Latinica. Broširano s omotom.
8,36
Nietzsche: Biografija njegove misli

Nietzsche: Biografija njegove misli

Rüdiger Safranski

Ridiger Safranski, poznat po svojim delima o Šopenhaueru, Hajdegeru i Geteu, predstavlja intimnu „biografiju misli“ Fridriha Ničea. Studija prati evoluciju njegovih ideja kroz ključne događaje, kontradikcije i kreativne krize.

Sandorf, 2021.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
25,62
Poslanje žene: Putovi i zadaci feminizma

Poslanje žene: Putovi i zadaci feminizma

Paul Tournier

Knjiga Pola Turnijea „Misija žene“ predstavlja razmišljanja švajcarskog lekara, teologa i pionira „lične medicine“ o ulozi i misiji žena u savremenom svetu, iz hrišćanske i psihološke perspektive.

Provincijalat franjevaca trećoredaca, 1991.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,74
Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Delezov „Portret Fukoa“ (1986) nije monografija, već kreativno „razmišljanje sa Fukoom“. Ona analizira arheologiju znanja, uvodeći koncepte arhive, moći, subjektivizacije i „pregiba“ kao ključne za Fukoovu misao o znanju, moći i subjektu.

Sandorf, 2023.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,86
Rajski brežuljci: Povijest moći i nemoći

Rajski brežuljci: Povijest moći i nemoći

Mineke Schipper

U svojoj knjizi, Mineke Šiper istražuje kulture kroz istoriju kako bi opisala složen odnos muškaraca sa ženskim telom. Uprkos simbiotskom odnosu između polova, muškarci su uvek imali veću moć od žena, a u korenu svega, prema Šiper, leži anatomija.

Durieux, 2021.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
16,54