Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike
Retka knjiga

Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

Peter Sloterdijk

U ovom provokativnom eseju, Sloterdajk interveniše u žestokoj debati osamdesetih godina o modernizmu i postmodernizmu. Kratak, oštar tekst – neophodan za razumevanje Sloterdajkovog ranog pristupa estetici, medijima i krizi modernosti.

Sloterdajk koristi metaforu astronomskih modela da opiše sudbinu estetike u modernom dobu. Kopernikova mobilizacija znači radikalnu dinamizaciju sveta koju donosi moderna nauka i tehnologija: Kopernikov heliocentrični okret (Zemlja nije centar) proteže se na sve sfere - od fizike do kulture. Čovek gubi svoje privilegovano mesto u kosmosu, svet postaje beskonačno mobilan, relativizovan, bez fiksnih orijentira. Estetika više ne može da počiva na klasičnim, „ptolomejskim“ očiglednim (harmonija, proporcija, centrirani subjekt, stabilna lepota). Umesto toga, moderna umetnost i estetika ulaze u permanentnu mobilizaciju: stalne inovacije, dekonstrukcije, eksperimenti, gubitak oslonca - sve pod pritiskom naučnog i tehničkog napretka koji „mobiliše“ čoveka i umetnost u beskrajnom kretanju.

Kao odgovor na ovu destabilizaciju, nastaje ptolomejsko razoružanje - postmoderni povratak „pouzdano-varljivim“ ptolomejskim istinama: ponovno centriranje, lokalne perspektive, iluzija stabilnosti, estetika koja preferira iluziju, dekoraciju, simulaciju, u odnosu na duboku istinu. Sloterdajk ovo vidi kao strateško razoružanje – odustajanje od kopernikanske napetosti, povratak geocentričnoj „udobnosti“ percepcije, gde se estetika ponovo oslanja na iluziju centra, simetrije i poznatog.

Esej nije samo kritika postmodernosti, već dijagnoza: modernost je neizbežno mobilisana, ali postmoderni pokušaj „ptolomejskog“ smirivanja ostaje iluzija – ne vraća izgubljeno centriranje, već samo maskira dezorijentaciju. Sloterdajk predlaže estetiku koja prihvata ovu dualnost bez bekstva.

Naslov originala
Kopernikanische Mobilmachung und ptolemäische Abrüstung. Ästhetischer Versuch
Prevod
Zlatko Krasni
Dimenzije
17 x 12 cm
Broj strana
87
Izdavač
Svetovi, Novi Sad, 1988.
 
Latinica. Broširano s omotom.
Jezik: Srpski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Zapisi hemijskom/flomasterom
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Izabrani filozofski spisi

Izabrani filozofski spisi

Gottfried Wilhelm Leibniz

Prvi sveobuhvatni izbor Lajbnicovih filozofskih dela na hrvatskom jeziku. Izbor ne obuhvata Teodiceju i Novi eseji, kao ni kasniji Lajbnicovi naučni radovi.

Naprijed, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
18,32
Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Delezov „Portret Fukoa“ (1986) nije monografija, već kreativno „razmišljanje sa Fukoom“. Ona analizira arheologiju znanja, uvodeći koncepte arhive, moći, subjektivizacije i „pregiba“ kao ključne za Fukoovu misao o znanju, moći i subjektu.

Sandorf, 2023.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,86
Konsenzus bez pokrića

Konsenzus bez pokrića

Neven Sesardić

„Konsenzus bez pokrića“ (2022) hrvatskog filozofa Nevena Sesardića je provokativna knjiga koja kritički dovodi u pitanje široko prihvaćena društvena uverenja, tvrdeći da ona često nisu zasnovana na čvrstim argumentima, već na ideologiji, pritisku ili

Školska knjiga, 2022.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
17,52
Filozofija kao sistem?

Filozofija kao sistem?

Branko Despot

„Filozofija kao sistem?“ (1999) je zbirka od četiri filozofska predavanja hrvatskog filozofa Branka Despota (rođenog 1942), poznatog po svojim dubokim tumačenjima klasične nemačke filozofije i metafizike.

Hrvatsko filozofsko društvo, 1999.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,32
Pravo na laganje

Pravo na laganje

Immanuel Kant, Benjamin Constant

Kant je tvrdio da nema prava na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Konstan zastupao mogućnost izuzetka od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opšte dobro, što je pokrenulo čuvenu filozofsku debatu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36
Sunce i sjena

Sunce i sjena

Luigi Pirandello

Pirandelovo esejističko-refleksivno delo „Sunce i senka“ istražuje krhkost identiteta i razliku između toga ko smo i onoga što drugi vide, prikazujući čoveka rastrzanog između unutrašnje istine i društvenih maski.

Savremena biblioteka, 1941.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,64