
Urotnička pisma Marina Držića - s faksimilima pisama
Zaverenička pisma Marina Držića predstavljaju izuzetno važan dokument u hrvatskoj političkoj i književnoj istoriji 16. veka. Uz reprint originalnog rukopisa Pisma zavere i „menice“ Marina Držića.
Reč je o nizu pisama koje je Držić 1566. godine iz Firence uputio toskanskom vojvodi Kozimu I. Medičiju i njegovom sinu Frančesku, tražeći njihovu pomoć u rušenju aristokratske vlasti Dubrovačke Republike i uspostavljanju nove, pravednije vlasti pod patronatom Medičija. Držić u svojim pismima oštro kritikuje dubrovačku vladajuću oligarhiju, optužujući je za korupciju, nepravdu i savezništvo sa Osmanlijama, i predlaže plan državnog udara za uspostavljanje nove vlasti. Prvo pismo od 2. jula 1566. godine sadrži detaljan plan prevrata i predlog novog političkog poretka. U narednim pismima Držić traži novčanu pomoć, izveštava o preprekama, poput smrti pape Pija IV, i traži od Frančeska da ga preporuči ocu. Poznato je ukupno sedam pisama, od kojih je četiri 1930. godine pronašao francuski slavista Žan Dejre u Firentinskom državnom arhivu, a peto je 2007. otkrio istoričar Lovro Kunčević. Držićeva inicijativa nije naišla na odgovor, a godinu dana kasnije, 2. maja 1567. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima umire u Veneciji.
Ova pisma otkrivaju Držića ne samo kao pisca, već i kao političkog mislioca i kritičara društvenog uređenja tog vremena. Njegova dela, poput komedija „Dundo Maroje” i „Skup”, sadrže i elemente društvene kritike, što ukazuje na njegovu doslednu borbu za pravdu i ravnopravnost.
Jedan primerak je u ponudi