Opuscula archaeologica IV: Zlatni nakit iz helenističko-ilirske nekropole u Budvi
Članak predstavlja klasičnu analizu arheoloških nalaza iz helenističkog razdoblja (3.-2. st. pr. Kr.) u nekropoli sjeverno od antičke Budve (današnja Crna Gora), otkrivenoj 1950-ih.
Autor detaljno katalogizira i opisuje zlatni nakit iz 12 grobova: spiralne narukvice u obliku zmija od tankog zlatnog lima (tež. 10-20 g), naušnice s piramidalnim dizajnom (okrenute piramide s graniranim ukrasima), kolutaste zoomorfne naušnice s motivima lavova i bikova, fibule, prstenove s intaglio i lance s privjescima. Analizira tehnike obrade (kovanje, filigranski rad, granulacija), stilove (helenistički utjecaji s ilirskim varijantama) i kontekst: nakit je pronađen u ženskim i muškim grobovima s keramikom, broncom i željezom, ukazujući na rituale sahranjivanja elite. Rendić-Miočević uspoređuje s paralelnim nalazima iz Glasinca, Trebeništa i grčkih centara, datirajući ih u makedonsku fazu helenizma.
Ovi predmeti, ukupne težine preko 200 g, rijetki su primjeri visokovrijednog zlata u ilirskom području, svjedočeći o bogatstvu lokalnih plemena (vjerojatno Doclea ili Labeati). Motivi (zmije kao simbol zaštite, zoomorfni elementi) otkrivaju sintezu grčkih utjecaja i autohtone simbolike, a kvalitet izrade ukazuje na majstore iz Makedonije ili Epir. Nalazi potvrđuju Budvu kao važan trgovački i kulturni centar na Jadranu.
Rad obogaćuje sliku ilirske civilizacije, ilustrirajući helenističku akulturaciju na Balkanu: širenje grčke umjetnosti preko trgovine i migracija, društvenu hijerarhiju (nakit kao statusni simbol) i etničke interakcije. Kao jedna od prvih detaljnih studija o ilirskom zlatu, utjecala je na kasnija istraživanja (npr. u Trebeništu, Apolloniji), pomažući rekonstrukciju balkanskih ruta i prijelaza iz željeznog u helenističko doba. Ostaje referenca za razumijevanje predrimskog Jadrana i ilirsko-grčkih veza.
Jedan primerak je u ponudi
