Griseldis

Griseldis je roman Hedwig Courths-Mahler iz 1916./1917. godine, tipičan predstavnik njezine obimne produkcije trivijalne literature – spoj ljubavnog, kriminalističkog i šauersko-romantičnog romana. Courths-Mahler (1867.–1950.), jedna od najplodnijih i najčitanijih njemačkih spisateljica s preko 200 naslova, ovdje obrađuje motiv vjernosti i patnje poznat iz priče o Griseldis iz Boccacciovog Decamerona, ali ga smješta u suvremeni (početak 20. stoljeća) njemački plemićki milje.

Radnja se odvija na osamljenom dvorcu Treuenfels. Grof Harro von Treuenfels pod sumnjom je da je otrovao svoju kapricioznu i nevjernu suprugu Alice, koja je pronađena mrtva u krevetu. Otrovao ju je indijski otrov koji je grof donio s putovanja. Iako je sudskim putem oslobođen zbog nedostatka dokaza, cijelo ga društvo izbjegava i smatra krivcem. Uz njega ostaju samo mala kći Gilda i rođakinja Beate, stara usidjelica koja ga tajno strastveno voli.

U takvoj atmosferi na dvorac dolazi nova guvernanta – mlada, lijepa, pametna i vedra Griseldis von Ronach, siromašna slobodna plemkinja koja je nakon očeve smrti morala potražiti posao. Ona je već prije čula za Harrovu priču i zaljubila se u njega preko fotografije. Od prvog trenutka vjeruje u njegovu nevinost i postaje sunčana zraka u sumornom dvorcu. Harro se ubrzo zaljubi u nju, a Griseldis se odlučuje aktivno uhvatiti u koštac s misterijem ubojstva.

Roman spretno spaja ljubavnu priču s kriminalističkom istragom: Griseldis, vođena snom, otkriva tajne prolaze u dvorcu, skrivene šahte i stare građevinske tajne. Postupno razotkriva pravog krivca... U međuvremenu se bori s društvenim predrasudama, Harrovom sumnjom u sebe i vlastitim osjećajima. Kao prava Courths-Mahlerova junakinja, Griseldis je idealizirana: lijepa, moralna, hrabra, odana i spremna na žrtvu.

Djelo je tipično za autoricu – sentimentalno, s jasnom podjelom na dobre i zle likove, sretnim završetkom i naglaskom na trijumf ljubavi, vjernosti i pravde. Kritičari je svrstavaju u trivijalnu književnost, ali čitatelji su je obožavali upravo zbog eskapizma, romantične atmosfere dvoraca i utješne poruke da će dobro na kraju pobijediti. Roman je doživio više izdanja i adaptiran je u TV film 1974. godine (s Sabine Sinjen u glavnoj ulozi).