Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.) bio je hrvatski književnik, romanopisac, novelist, dramatičar, esejist, književni i kazališni kritičar, novinar i prevoditelj. Jedan je od najznačajnijih predstavnika hrvatske književne moderne i svestranih intelektualaca svoga doba.
Rođen je u senjskoj građanskoj obitelji češko-hrvatskih korijena (otac Sebald Cihlar doselio se iz Češke). Pučku školu završio je u Senju, gimnaziju u Zagrebu. U Beču je studirao kemiju, a 1903. doktorirao filozofiju. Nakon studija radio je kao profesor u Zadru, gdje je 1905. pokrenuo list Lovor. Živio je i radio u Trstu (urednik lista Balkan), Križevcima (asistent u agrikulturno-kemijskom zavodu), a od 1912. stalno u Zagrebu. Bio je dugogodišnji suradnik i urednik vodećih novina (Obzor, Jutarnji list, Agramer Tagblatt) te dopisnik iz Pariza, Praga i Beograda. Godine 1926. izabran je za predsjednika Društva hrvatskih književnika.
Nehajev je pripadao generaciji hrvatske moderne. Njegovo stvaralaštvo karakterizira duboka psihološka analiza, modernistički senzibilitet, suptilna ironija i motivi propadanja osjetljive intelektualne ličnosti, bijega od stvarnosti, usamljenosti, sukoba ideala i grubog društva te generacijskih lomova. Posebno se isticao kao vrstan kazališni i glazbeni kritičar.
Nehajev je bio angažirani intelektualac s izraženim nacionalnim stavovima. Podržavao je hrvatsku državotvornu misao, pravaštvo i ideje Eugena Kvaternika i Ante Starčevića. Pisao je o hrvatskim političkim ličnostima (Ivan Mažuranić, Eugen Kvaternik) i nacionalnim temama (stogodišnjica Hrvatskog narodnog preporoda). Iako je u mladosti bio blizak naprednim krugovima, njegovi politički stavovi bili su kompleksni i ponekad proturječni – primjerice, suradnja s unionističkim listovima izazvala je kontroverze. Uvijek je naglašavao hrvatski nacionalni identitet i kritizirao tuđinske utjecaje.
Najvažnija djela:
- Romani: Bijeg (1915., često smatran najboljim romanom hrvatske moderne), Vuci (1928., povijesni roman o Krsti Frankopanu)
- Pripovijetke i novele: Poloneza, Veliki grad, Zeleno more, Kostrenka i dr.
- Drame: Prielom, Svjećica, Klupa na mjesečini
- Esejistika: Studija o Hamletu (1917.), Rakovica (o Rakovičkoj buni i Kvaterniku), brojne studije o Tolstoju, Dostojevskom, Ibsenu, Flaubertu, Strindbergu, Zoli, Šenoi, Gjalskom, Leskovaru, Nazoru i dr.
Godine 1944. i 1945. (u izdanju Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda) objavljeno je 10 svezaka sabranih Djela Milutina Nehajeva. Zbog ratnih i poratnih okolnosti planirani dodatni svesci nisu izašli, pa sabrana djela ostaju nepotpuna.
Nehajev je umro u 50. godini života. Iako nije bio toliko popularan u javnosti kao neki suvremenici, njegova proza, drame i esejistika imaju visoku umjetničku vrijednost i snažan utjecaj na razvoj moderne hrvatske književnosti. Danas se njegova djela ponovno otkrivaju kao relevantna zbog psihološke dubine, modernog pristupa i bogatog intelektualnog naslijeđa.
Naslovi u ponudi
Bijeg
Psihološki roman o propasti darovitog intelektualca Đure Andrijaševića koji bježi od stvarnosti, ali ne pronalazi spas ni u gradu ni u provinciji. Klasik hrvatske moderne (1909.).
Drame
The third volume of Milutin Nehajev's collected works brings together his plays that trace the author's development from youthful enthusiasm to mature introspection: Prielom, Svjećica, Život, Spasitelj and Klupa na mješečini.
Eseji I.
Eseji I. (1944) sakuplja značajne autorove studije o evropskim klasicima: Tolstoju, Floberu, Ibzenu, Strindbergu, Zoli, Dostojevskom i esej „O dva morala“. Dubok moderni kritičko-psihološki esejizam.
Iz mladih dana
„Iz dana mladosti“ (1944) je prvi tom Dela Milutina Nehajeva. Sadrži pesme, kratke priče i skice, književne članke i pozorišnu hroniku iz njegovih ranih godina. Retko izdanje u originalnom omotu.
Pripoviesti
„Pripovesti“ (1944) predstavljaju Nehajevljeve kratke priče redom kojim su se pojavile, a u ovom izdanju su prvi put sakupljene u jednoj knjizi. Retko ratno izdanje u originalnom koricama.
Rakovica
"Rakovica" je beletrizirana povijesno-politička monografija o Rakovičkoj buni 1871. i Eugenu Kvaterniku. Nedovršeno posmrtno djelo s dubokim psihološkim i nacionalnim portretom hrvatskog političara i ustanka.
Rakovica: o 60. godišnjici smrti Eugena Kvaternika
Nehajevljeva „Rakovica”, u izdanju koje je priredio Blaž Jurišić, prikazuje Rakovičku bunu, njezine uzroke i ideje. Nehajev knjigu nije dovršio zbog iznenadne smrti; završio ju je i priredio Blaž Jurišić.
Studija o Hamletu
„Studija o Hamletu“ (1917) je psihološko-kritička analiza Šekspirovog remek-dela. Nehajev tumači lik Hamleta kao modernog intelektualca – pasivnog, zlonamernog, ciničnog i fatalističkog, suočenog sa korumpiranim svetom.
Studije i članci I.
Studies and Articles I. (1944) contains a selection of the author's most important literary studies and essays on Janko Leskovar, August Šenoa, Gjalski, Eugen Kvaternik, Milan Ogrizović and Croatian theatre. A mature critical and essayistic edition.
Studije i članci II.
Das Buch enthält die wichtigsten Aufsätze des Autors über Ivan Mažuranić (Kanzler und Ban), Vladimir Mažuranić und das hundertjährige Jubiläum der Kroatischen Nationalen Wiedergeburt. Eine bedeutende nationalkritische und historische Aufsatzpublikation.