Martin Heidegger
Martin Heidegger (1889. – 1976.) bio je njemački filozof i jedan od najutjecajnijih mislilaca 20. stoljeća, poznat po svom djelu Bitak i vrijeme (Sein und Zeit, 1927.), koje je utemeljilo novu dimenziju ontologije – analizu bivstvovanja kroz egzistencijalnu dimenziju čovjeka (Dasein). Rođen je u Messkirchu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na Sveučilištu u Freiburgu, gdje je preuzeo katedru nakon svog mentora Edmunda Husserla, osnivača fenomenologije.
U Bitku i vremenu, Heidegger uvodi egzistencijalnu analizu ljudskog postojanja, naglašavajući pojam „bivstvovanje prema smrti“ i autentičnost. Pitanje smisla bitka postaje središnje u njegovoj filozofiji. Kasnije se okreće tzv. „kasnom Heideggeru“, gdje se više bavi jezikom, poezijom i odnosom čovjeka prema tehnici i biti bića. Djela poput Što znači misliti?, Uvod u metafiziku i Pitanje o tehnici odražavaju tu fazu.
Heideggerova filozofija bila je iznimno utjecajna, no njegovo članstvo u nacističkoj stranci (NSDAP) 1933. izazvalo je kontroverze i etičke rasprave koje prate njegov intelektualni doprinos.
Unatoč tome, ostaje ključna figura u egzistencijalizmu, hermeneutici i suvremenoj filozofiji. Njegove ideje snažno su utjecale na mislioce poput Sartrea, Derride i Gadamera.
Djela:
- Bitak i vrijeme (Sein und Zeit, 1927.)
- Kant i problem metafizike (Kant und das Problem der Metaphysik, 1929.)
- O bîti razloga (Vom Wesen des Grundes, 1929.)
- Što je metafizika? (Was ist Metaphysik?, 1929.)
- O bîti istine (Vom Wesen der Wahrheit, 1943.)
- Objašnjenja o Hölderlinovu pjesništvu (Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung, 1944.)
- Platonov nauk o istini: s pismom o humanizmu (Platons Lehre von der Wahrheit: mit einem Brief über den Humanismus, 1947.)
- Šumski putovi (Holzwege, 1950.)
- Uvod u metafiziku (Einführung in die Metaphysik, 1953.)
- Što znači misliti? (Was heißt denken?, 1954.)
- Predavanja i članci (Vorträge und Aufsätze, 1957.)
- Identitet i razlika (Identität und Differenz, 1957.)
- Stavak razloga (Der Satz vom Grund, 1957.)
- Opuštenost (Gelassenheit, 1959.)
- Na putu k jeziku (Unterwegs zur Sprache, 1959.)
- Nietzsche (I–II, 1961.)
- Pitanje o stvari (Die Frage nach dem Ding, 1962.)
- Putokazi (Wegmarken, 1967.)
- K stvari mišljenja (Zur Sache des Denkens, 1969.)
- Sveukupno izdanje (Gesamtausgabe, od 1975.)
Naslovi u ponudi
Aus der Erfahrung des Denkens
"Iz iskustva mišljenja" zbirka je kratkih filozofskih zapisa, aforizama i meditacija koje Heidegger piše u kasnijoj fazi svoga stvaralaštva. Djelo nije sustavno filozofsko izlaganje nego niz misaonih fragmenata o prirodi mišljenja, jezika i bitka.
Der europäische Nihilismus
"Der europäische Nihilismus" zbirka je Heideggerovih predavanja i bilješki iz 1930-ih i 1940-ih, u kojima analizira pojavu i značenje nihilizma u Europi.
Die Frage nach dem Ding
Pitanje o stvari zbirka predavanja koje je Heidegger održao 1935./36., bavi se temeljnim filozofskim pitanjem: Što je stvar?. Polazište mu je Kantova Kritika čistog uma, ali Heidegger ide dalje, želeći razjasniti samu prirodu stvari iz perspektive Bitka.
Die Technik und die Kehre
Tehnika i zaokret zbirka je eseja objavljena 1954., jedno od ključnih Heideggerovih djela o problemu tehnike. Heidegger analizira bit tehnike i upozorava da moderna tehnologija nije samo skup sredstava, nego ima duboku ontološku dimenziju.
Gelassenheit
"Gelassenheit" (Prepuštenost), objavljena 1959., kratko je, ali važno djelo u kojem Martin Heidegger nudi odgovor na krizu modernog čovjeka suočenog s dominacijom tehnike.
Hebel der Hausfreund
"Hebel – der Hausfreund" temelji se na predavanju koje je Martin Heidegger održao 1957. godine, u kojem promišlja lik i djelo njemačkog pisca Johanna Petera Hebela.
Kants these über das Sein
Kantova teza o Bitku, predavanje koje je Martin Heidegger održao 1930., usredotočeno je na analizu Kantove tvrdnje da je Bitak zapravo položenje (Setzung) – odnosno čin postavljanja ili afirmiranja kroz sud.
Kant und das Problem der Metaphysik
Djelo je Heideggerov pokušaj reinterpretacije Kantove filozofije s naglaskom na ontološku dimenziju. Heidegger tvrdi da pravo značenje Kantove Kritike čistog uma nije spoznajno-teorijsko, nego metafizičko – usmjereno na pitanje uvjeta mogućnosti Bitka.
