Martin Heidegger
Martin Hajdeger (1889 – 1976) je bio nemački filozof i jedan od najuticajnijih mislilaca 20. veka, poznat po svom delu Biće i vreme (Sein und Zeit, 1927), koje je utemeljilo novu dimenziju ontologije – analizu bića kroz egzistencijalnu dimenziju čoveka (Dasein). Rođen je u Meskirhu i studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na Univerzitetu u Frajburgu, gde je katedru preuzeo od svog mentora Edmunda Huserla, osnivača fenomenologije.
U Bitku i vremenu Hajdeger uvodi egzistencijalnu analizu ljudske egzistencije, naglašavajući koncept „bića ka smrti“ i autentičnosti. Pitanje smisla postojanja postaje centralno u njegovoj filozofiji. Kasnije, takozvani „kasni Hajdeger“, gde se više bavi jezikom, poezijom i odnosom čoveka prema tehnologiji i suštini bića. Radovi kao što su Šta znači misliti?, Uvod u metafiziku i Pitanje tehnike odražavaju ovu fazu.
Hajdegerova filozofija je bila izuzetno uticajna, ali je njegovo članstvo u Nacističkoj partiji (NSDAP) 1933. izazvalo kontroverze i etičke debate koje su pratile njegov intelektualni doprinos.
Uprkos tome, on ostaje ključna figura u egzistencijalizmu, hermeneutici i savremenoj filozofiji. Njegove ideje su snažno uticale na mislioce kao što su Sartr, Derida i Gadamer.
Naslovi u ponudi
Aus der Erfahrung des Denkens
„Iz iskustva mišljenja” je zbirka kratkih filozofskih beleški, aforizama i meditacija koje Hajdeger piše u kasnijoj fazi svog stvaralaštva. Delo nije sistematsko filozofsko izlaganje već niz misaonih fragmenata o prirodi mišljenja, jezika i bića.
Der europäische Nihilismus
„Der europaische Nihilismus“ je zbirka Hajdegerovih predavanja i beleški iz 1930-ih i 1940-ih, u kojima analizira nastanak i značenje nihilizma u Evropi.
Die Frage nach dem Ding
Pitanje o stvari, zbirka predavanja koje je održao Hajdeger 1935/36, bavi se osnovnim filozofskim pitanjem: Šta je stvar? Njegovo polazište je Kantova Kritika čistog razuma, ali Hajdeger ide dalje, želeći da razjasni samu prirodu stvari iz perspektiv
Die Technik und die Kehre
Tehnika i zaokret je zbirka eseja objavljena 1954. godine, jedno od Hajdegerovih ključnih dela o problemu tehnike. Hajdeger analizira suštinu tehnike i upozorava da savremena tehnologija nije samo skup sredstava, već ima duboku ontološku dimenziju.
Gelassenheit
„Gelassenheit” (Letargija), objavljeno 1959. godine, kratko je, ali značajno delo u kome Martin Hajdeger nudi odgovor na krizu savremenog čoveka suočenog sa dominacijom tehnologije.
Hebel der Hausfreund
„Hebel – der Hausfreund“ je zasnovan na predavanju Martina Hajdegera 1957. godine, u kojem se osvrće na lik i delo nemačkog pisca Johana Petera Hebela.
Kants these über das Sein
Kantova teza o biću, predavanje Martina Hajdegera 1930. godine, fokusira se na analizu Kantove tvrdnje da je biće zapravo postavljanje (Setzung) – to jest čin postavljanja ili potvrđivanja putem prosuđivanja.
Kant und das Problem der Metaphysik
Delo je Hajdegerov pokušaj da reinterpretira Kantovu filozofiju sa akcentom na ontološku dimenziju. Hajdeger tvrdi da pravi smisao Kantove Kritike čistog uma nije saznajno-teorijski, već metafizički – usmeren na pitanje uslova mogućnosti Bića.