Ivana Brlić-Mažuranić
Hrvatska književnica (Ogulin, 18. IV. 1874 – Zagreb, 21. IX. 1938). Kći pravnika Vladimira Mažuranića i unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića. Školovala se privatno. Nakon udaje za političara Vatroslava Brlića preselila se iz Zagreba, u kojem je živjela 1878–92., u Slavonski Brod. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Godine 1902. objavila je zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, a 1905. i drugu srodnu knjigu Škola i praznici. Jedinu samostalnu pjesničku zbirku Slike objavila je 1912. Njezina lirika, nastala u doba moderne, manje je vrijedan dio njezina opusa.
Realističke pripovijetke najčešće su ilustracija moralno-poučnih ideja, u fantastičnima se koristi jednostavnim elementima fantastike (vilinski svijet). I u jednima i u drugima dječji su likovi predmet autoričina didakticizma, a do izražaja dolaze njezina načela utemeljena na kršćanstvu. Njezin prvi roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913) realističke je motivacije, ali sa značajkama bajke, tj. s posebnim odnosom prema stvarnosti koji se sastoji u apstrahiranju i stilizaciji stvarnoga svijeta. Spojivši u njemu pripovjednu jednostavnost i živost s humanističkim viđenjem svijeta, Šegrt Hlapić postao je ne samo prvi hrvatski dječji roman nego ujedno i njegov prototip.
U povijesnom (nedovršenom) romanu Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (1937), koji je napisala na temelju očeva istraživanja o Dubrovčaninu Melek-Jaši, potkralju indijske provincije na prijelazu iz XV. u XVI. st., šenoinski model povijesnog romana prilagodila je dječjemu svijetu i inicirala model dječje povijesne proze. Njegujući ezopovski tip basne (Dječja čitanka o zdravlju, 1927; Srce od licitara, 1938; Basne i bajke, 1943), obogatila je inače skromnu nacionalnu tradiciju toga književnog oblika. Književni vrhunac ostvarila je u zbirci od osam bajki u kojima radnju pokreću likovi preuzeti iz slavenske mitologije, koje je autorica stilizirala davši im sasvim određene osobine (Priče iz davnine, 1916). Posluživši se oblikom bajke, s pomoću fantastike stvara autonomni svijet davnine u kojem se mitska slika svijeta spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. U potonjim bajkama (Basne i bajke, 1943) unosi istočnjačke motive i strukturira ih prema narodnoj bajci. U esejima i člancima (Knjiga omladini, 1923; Mir u duši, 1930) tematizira socijalna i egzistencijalna pitanja, tumači vlastita životna načela i književna uvjerenja.
Kao ugledna spisateljica bila je četiri puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana, kao prva žena u nas, za dopisnoga člana JAZU. Zarana je proglašena »klasičnim piscem« i »hrvatskim Andersenom«; djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradbama. Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine održava književna i kulturna manifestacija »U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić«.
Naslovi u ponudi
Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića
Die seltsamen Abenteuer des Lehrlings Hlapić sind ein Klassiker der kroatischen Kinderliteratur, der erstmals 1913 veröffentlicht wurde, und die erste Nachkriegsausgabe von 1952 bewahrt den reichen Erzählwert des Originals.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudnovate zgode šegrta Hlapića prvi je roman Ivane Brlić-Mažuranić i prvi hrvatski roman za djecu. Objavljen 1913., postao je prototip dječjeg romana u hrvatskoj književnosti. Ima realistično ishodište, ali i karakteristike bajke.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudnovate zgode šegrta Hlapića klasik je hrvatske dječje književnosti koji je prvi put objavljen 1913., a prvo poslijeratno izdanje iz 1952. godine zadržava bogatu pripovjedačku vrijednost izvornika.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
The Strange Adventures of the Apprentice Hlapić is the first novel by Ivana Brlić-Mažuranić and the first Croatian novel for children. Published in 1913, it became the prototype of the children's novel in Croatian literature.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
The book The Strange Adventures of the Apprentice Hlapić is one of the most widely read novels for children by Ivana Brlić Mažuranić. It is a book for all time about the little, wise, brave and good apprentice Hlapić and his seven-day adventures.
Priče iz davnine
"Tales from Long Ago" is Ivana Brlić-Mažuranić's most famous work, translated into about forty languages. With them, Ivana Brlić-Mažuranić gained worldwide fame, was nominated twice for the Andersen Award, and has since been called the Croatian Andersen.
Priče iz davnine
A collection of eight artistic fairy tales for children, inspired by Slavic mythology and folk tales, depicting the struggle between good and evil, wisdom, obedience, love and moral lessons through fantastic characters.
Priče iz davnine
"Priče iz davnine" najpoznatije su djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevedeno na četrdesetak svjetskih jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svjetsku slavu, te je dvaput predlagana za Andersenovu nagradu i otada je nazivaju hrvatskim Andersenom.
Priče iz davnine
"Priče iz davnine" (1916.) sadržavaju priče: Sunce Djever i Neva Nevičica, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Polunko i njegova žena, Lutonjica Toporko i devet župančića, Jagor i Regoč.
