Ivana Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.) jedna je od najznačajnijih hrvatskih književnica i klasična autorica dječje književnosti. Potjecala je iz ugledne obitelji Mažuranić: otac joj je bio pravnik, povjesničar i književnik Vladimir Mažuranić, a djed hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić. Veći dio obrazovanja stekla je privatno te je poznavala više europskih jezika. Nakon udaje za Vatroslava Brlića 1892. preselila se u Slavonski Brod, gdje je nastao važan dio njezina književnog opusa.
Književno se javila zbirkom pripovijedaka i pjesama za djecu „Valjani i nevaljani“ (1902.), nakon koje slijedi „Škola i praznici“ (1905.) te pjesnička zbirka „Slike“ (1912.). Veliki književni uspjeh ostvarila je romanom „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ (1913.), koji se smatra prvim hrvatskim dječjim romanom i jednim od temeljnih djela hrvatske književnosti za djecu.
Vrhunac njezina stvaralaštva predstavljaju „Priče iz davnine“ (1916.), zbirka osam bajki nadahnutih slavenskom mitologijom, narodnom predajom i autoričinom iznimnom pripovjedačkom imaginacijom. U pričama poput „Šuma Striborova“, „Regoč“, „Kako je Potjeh tražio istinu“ i „Ribar Palunko i njegova žena“ fantastični svijet povezuje s univerzalnim temama dobra i zla, ljubavi, požrtvovnosti, obitelji i moralnog izbora.
Pisala je i eseje, basne, pjesme, članke i autobiografske zapise. Među ostalim djelima ističu se „Knjiga omladini“ (1923.), Dječja čitanka o zdravlju (1927.) te nedovršeni povijesni roman „Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata“ (1937.). Posmrtno su objavljene i njezine Basne i bajke.
Djela Ivane Brlić-Mažuranić prevedena su na brojne jezike, a zbog njezina bajkovitog pripovjedačkog umijeća rano je stekla naziv „hrvatski Andersen“. Bila je predlagana za Nobelovu nagradu za književnost, a 1937. postala je prva žena izabrana za dopisnog člana JAZU, današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Titles in our offer
Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića
Die seltsamen Abenteuer des Lehrlings Hlapić sind ein Klassiker der kroatischen Kinderliteratur, der erstmals 1913 veröffentlicht wurde, und die erste Nachkriegsausgabe von 1952 bewahrt den reichen Erzählwert des Originals.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Klasik Ivane Brlić-Mažuranić prati malog, dobrog šegrta Hlapića koji bježi od okrutnog majstora Roka. Na svom sedmodnevnom putu s djevojčicom Gitom čini dobra djela i svladava brojne prepreke.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudnovate zgode šegrta Hlapića prvi je roman Ivane Brlić-Mažuranić i prvi hrvatski roman za djecu. Objavljen 1913., postao je prototip dječjeg romana u hrvatskoj književnosti. Ima realistično ishodište, ali i karakteristike bajke.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Roman prati šegrta Hlapića koji bježi od nepravednog majstora Mrkonje i kreće na putovanje puno pustolovina. Pomažući drugima, pokazuje dobrotu i hrabrost te na kraju pridonosi sretnom raspletu.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudnovate zgode šegrta Hlapića prvi je roman Ivane Brlić-Mažuranić i prvi hrvatski roman za djecu. Objavljen 1913., postao je prototip dječjeg romana u hrvatskoj književnosti.
Priče iz davnine
"Priče iz davnine" najpoznatije su djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevedeno na četrdesetak svjetskih jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svjetsku slavu, te je dvaput predlagana za Andersenovu nagradu i otada je nazivaju hrvatskim Andersenom.
Priče iz davnine
"Priče iz davnine" najpoznatije su djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevedeno na četrdesetak svjetskih jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svjetsku slavu, te je dvaput predlagana za Andersenovu nagradu i otada je nazivaju hrvatskim Andersenom.
Priče iz davnine
„Priče iz prošlosti“ (1916) sadrže priče: Sunce Đever i Neva Nevičica, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Polunko i njegova žena, Lutonjica Toporko i devet župančića, Jagor i Regoč.
PSHK #73: Ivana Brlić-Mažuranić / Adela Milčinović / Zdenka Marković: Izabrana djela
Izbor dela Ivane Brlić-Mažuranić, Adele Milčinović i Zdenke Marković povezuje čudesni svet bajki s intimnom prozom, dramom i poezijom, otkrivajući raznovrsnost hrvatskog ženskog književnog stvaralaštva.
Šuma Striborova - Jagor - Čudnovate zgode šegrta Hlapića - Družina sinjega galeba
Unutar knjige su zanimljive reklame za proizvode iz šezdesetih godina (Borovo, Kalodont).









