Alberto Moravia
Alberto Moravia (1907. – 1990.), pravim imenom Alberto Pincherle, talijanski književnik, romanopisac, pripovjedač, esejist i novinar, rođen je 28. studenoga 1907. u Rimu, gdje je umro 26. rujna 1990. Smatra se jednim od najznačajnijih talijanskih pisaca 20. stoljeća, poznatim po psihološkoj analizi likova, društvenoj kritici i istraživanju otuđenosti modernog čovjeka.
Djetinjstvo mu je obilježila tuberkuloza kostiju, zbog koje je godinama boravio u lječilištima. Tijekom oporavka intenzivno je čitao europske klasike i razvijao književni izraz. Već prvim romanom, Ravnodušni (Gli indifferenti, 1929.), stekao je ugled. U njemu prikazuje moralnu prazninu, licemjerje i emocionalnu otuđenost građanskog društva.
Za vrijeme fašističke vladavine suočavao se s cenzurom i političkim pritiscima. Godine 1941. oženio se književnicom Elsom Morante, a tijekom Drugoga svjetskog rata neko su vrijeme živjeli skrivajući se od progona.
Nakon rata objavio je roman Rimljanka (La romana, 1947.), priču o mladoj ženi suočenoj sa siromaštvom i društvenim ograničenjima. Slijede Neposlušnost (1948.), Konformist (Il conformista, 1951.) i Prezir (Il disprezzo, 1954.), u kojima istražuje odnos pojedinca i društva, seksualnost, politički oportunizam i raspad međuljudskih odnosa.
Roman Dosada (La noia, 1960.) jedno je od njegovih najpoznatijih djela, posvećeno egzistencijalnoj praznini, nemogućnosti istinske komunikacije i otuđenju. Važno mjesto zauzimaju i zbirke Rimske priče (1954.) i Nove rimske priče (1959.), koje donose živopisne prikaze svakodnevice talijanskog društva.
Moravia je pisao i putopise, eseje te filmske kritike. Njegova djela često su ekranizirana, među ostalima Konformist u režiji Bernarda Bertoluccija i Prezir u režiji Jean-Luca Godarda.
Njegov književni stil obilježavaju jasan izraz, psihološka preciznost, ironija i kritika građanskog morala. Moravia je ostavio snažan trag u europskoj književnosti, a njegovi romani ostaju važna svjedočanstva o usamljenosti, društvenim proturječjima i složenosti ljudskih odnosa.
Naslovi u ponudi
Automat
Zbirka od 41 kratke priče: likovi se ponašaju kao „automati“ – mehanički, letargični, nesposobni za autentičnu reakciju na životne probleme. Savremeni čovek otuđen, zarobljen u rutini, seksu, novcu i pasivnosti, bez volje i osećanja.
Čočara
Die Witwe Cesira und ihre Tochter Rosetta fliehen aus dem bombardierten Rom in ihre Heimat Ciociaria, wo sie Hunger, Angst und Elend erleben. Die Befreiung bringt eine Tragödie: Rosetta wird von marokkanischen Soldaten vergewaltigt, was ihren Glauben an G
Čočara
Die Witwe Cesira und ihre Tochter Rosetta fliehen aus dem bombardierten Rom in ihre Heimat Ciociaria, wo sie Hunger, Angst und Elend erleben. Die Befreiung bringt eine Tragödie: Rosetta wird von marokkanischen Soldaten vergewaltigt, was ihren Glauben an G
Konformist
Marcello Clerici, opsjednut normalnošću nakon traumatičnog djetinjstva i homoseksualnog napada, postaje fašistički birokrat. Ženi se prosječnom Giulijom, a na "medenom mjesecu" u Parizu dobiva zadatak ubiti bivšeg profesora, antifašista Quadrija.
Maskarada / Bračna ljubav
In „Maskerade“ zeichnet Moravia ein satirisches Bild des faschistischen Italiens durch absurde politische Intrigen und Verkleidungen. „Eheliche Liebe“ erkundet auf intime Weise erotische Spannungen, Besitzgier und emotionale Entfremdung im Alltag.
Maskarada / Bračna ljubav
U delu „Maskarada“, Moravija satirično prikazuje fašističku Italiju kroz apsurdne političke intrige i prerušavanje. „Bračna ljubav“ intimno istražuje erotsku napetost, posesivnost i emocionalno otuđenje u svakodnevnom životu.
Pažnja
Francesco Merighi vraća se u Rim nakon 9 godina u inozemstvu. Da bi napisao "autentičan" roman, vodi dnevnik o životu sa suprugom i njezinom kćeri Babe. Opsesivno analizira laž u odnosima, iskušenje incesta i nemogućnost autentičnosti.
Prezir / Agostino
U delu „Prezir“, scenarista Rikardo opsesivno traga za razlogom zašto ga njegova žena Emilija prezire i otuđuje. U delu „Agostino“, trinaestogodišnji dečak na letnjem odmoru sa majkom doživljava seksualno buđenje i doživljava svoju majku kao ženu, gubeći