Mi smo za pravicu

Slavko Kolar (1891.–1963.), jedan od najdarovitijih hrvatskih humornih pripovjedača, objavio je 1936. zbirku novela Mi smo za pravicu u izdanju Matice hrvatske. Knjiga predstavlja nastavak njegove ranije zbirke Ili jesmo ili nismo (1933.) i jedno je od najuspjelijih ostvarenja njegove seljačko-satirične proze.

Zbirka sadrži više novela, među kojima se ističu naslovna Mi smo za pravicu, Breza, Kriza, Svoga tijela gospodar i druge. Kolar majstorski slika život hrvatskog sela i maloga čovjeka u međuratnoj Jugoslaviji – siromaštvo, politički pritisak, korupciju vlasti, izborne manipulacije i svakodnevne borbe za dostojanstvo. Naslovna novela, koja je postala antologijska, prikazuje seljaka Janka koji dolazi doktoru tražeći svjedodžbu o premlaćivanju na izborima, simbolizirajući vjeru običnog čovjeka u pravdu unatoč svemu.

Kolarov stil odlikuje se izvrsnim poznavanjem seoskog govora, blagim, ali britkim humorom i ironijom. Iza smijeha često se kriju gorčina i kritika društvenih nepravdi, birokracije i političkog oportunizma. Njegovi likovi – seljaci, seoski liječnici, učitelji i činovnici – živi su, uvjerljivi i puni ljudskosti.

Zbirka je u svoje vrijeme bila zapažena i hvaljena zbog autentičnosti i umjetničke zrelosti. Danas se smatra klasikom hrvatske međuratne proze i najboljim primjerom Kolarova talenta za spajanje humora i društvene kritike. Mi smo za pravicu ostaje aktualna jer tematizira vječne probleme: borbu malog čovjeka protiv sustava, kompromise savjesti i neuništivu vjeru u pravdu.