Essays

Iz istarske spomeničke baštine

Branko Fučić (Dubašnica, 1920-Rijeka, 1999), povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik i esejist, stručnjak za srednjovjekovno zidno slikarstvo Istre i hrvatsko-glagoljsku baštinu, vrsni pedagog.

Jedno ljeto s Pascalom

Compagnon u svakom poglavlju ove knjige analizira život i djelo genijalnoga Pascala, traži smisao njegovih eliptičnih misli i nagovara nas na otkrivanje pisca čuda i milosti čije nam spoznaje pomažu da bolje upoznamo sami sebe.

Konsenzus bez pokrića

„Consensus Without Cover“ (2022) des kroatischen Philosophen Neven Sesardić ist ein provokantes Buch, das weithin akzeptierte gesellschaftliche Überzeugungen kritisch hinterfragt und argumentiert, dass diese oft nicht auf soliden Argumenten, sondern auf I

Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

In diesem provokanten Essay greift Sloterdijk in die hitzige Debatte der 1980er-Jahre über Modernismus und Postmodernismus ein. Ein kurzer, prägnanter Text – unerlässlich für das Verständnis von Sloterdijks frühen Ansätzen zu Ästhetik, Medien und der Kris

Kritika srpskog uma

The book's starting point is that the Serbs were not only caught up in the Enlightenment later than its European foray in the 18th century, but they resisted it even when it caught up with them. In the Balkans, history followed different paths, had differ

Kultura i eksplozija

Language and Liberty

Ovom knjigom Mária Schmidt ponovno preuzima rizik. Međutim, prema njezinoj ironičnoj ispovijesti vjere, ona nema izbora: ono što je u igri je sloboda.

Leto

Zbirka književnih i filozofskih eseja Alberta Camusa.

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Autor u ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se mijenjaju kroz vrijeme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju povijesti čovječanstva.

Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam

Slobodan Žunjić u knjizi Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam (1992) detaljno istražuje vezu između filozofije Martina Heideggera i njegovog angažmana u nacističkom režimu.