Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. jul 1893 – 29. decembar 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka – pesnik, romanopisac, dramaturg, esejista i enciklopedista. Rođen je u Zagrebu, školovao se na Austrougarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnoj delatnosti. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, sitne buržoazije i političkog oportunizma, što je karakterisalo veliki deo njegove književnosti.
Njegov rad obuhvata širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Glembajevi, U agoniji, Leda) i epski roman Povratak Filipa Latinoviča (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke i pesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil karakteriše bogat rečnik, složene rečenice, intelektualna dubina, ironično distanciranje. Bio je ključna ličnost hrvatske kulture i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Uprkos političkim pritiscima, ostao je veran intelektualnoj autonomiji.
Krležina zaostavština nezaobilazna je u hrvatskom kanonu i nezaobilazna u razumevanju modernosti i istorijske sudbine Hrvatske i srednje Evrope.
Naslovi u ponudi
Pet stoljeća hrvatske književnosti #94: Miroslav Krleža IV
Svezak broj 94 iz edicije "Pet stoljeća hrvatske književnosti" posvećen je Miroslavu Krleži, jednom od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća.
Poésies
Francusko izdanje poezije Miroslava Krleže s predgovorom Predraga Matvejevića. Riječ je o reprezentativnom izboru Krležine poezije na francuskom jeziku, pripremljenom s ciljem predstavljanja Krleže francuskoj publici.
Povratak Filipa Latinovića
Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.
Povratak Filipa Latinovicza
Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.
Povratak Filipa Latinovicza
Remek-djelo hrvatske književnosti, psihološka je studija o otuđenosti, identitetu i sukobu pojedinca s društvom. Slikar Filip Latinovicz vraća se iz Pariza u rodnu panonsku ravnicu nakon 23 godine, pokušavajući razumjeti sebe i svoju prošlost.
Putopisi i studije 1: Izlet u Rusiju 1925
Izlet u Rusiju 1925. je zbirka putopisa, feljtona, eseja i studija koje povezuje piščev put obuhvaćen naslovom.
Putopisi i studije 3: Historijske teme
The collection includes essays, studies, and critical texts dedicated to historical topics, and represents a valuable source for understanding Krleža's view of history as a dynamic process that shapes the identity and destiny of people.
Putopisi i studije 4: Likovne studije
The collection includes essays and criticisms dedicated to the visual arts, written over several decades. The focus of these texts is on the visual arts, with an emphasis on Croatian and European artists, and on the relationship between art and ideology.
Putopisi i studije 5: Dijalozi i ideje
This volume contains Krleža's notes and notes on some philosophical and worldview topics, under the chapters Marginalia and Conversations.