Ivana Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. April 1874 – Zagreb, 21. September 1938) zählt zu den bedeutendsten kroatischen Schriftstellerinnen und gilt als Klassikerin der Kinderliteratur. Sie stammte aus der angesehenen Familie Mažuranić: Ihr Vater war der Jurist, Historiker und Schriftsteller Vladimir Mažuranić, ihr Großvater der kroatische Ban und Dichter Ivan Mažuranić. Sie erhielt ihre Ausbildung größtenteils durch Privatunterricht und beherrschte mehrere europäische Sprachen fließend. Nach ihrer Heirat mit Vatroslav Brlić im Jahr 1892 zog sie nach Slavonski Brod, wo ein wesentlicher Teil ihres literarischen Gesamtwerks entstand.
Ihr literarisches Debüt gab sie mit der Sammlung von Geschichten und Gedichten für Kinder Valjani i nevaljani (1902), gefolgt von Škola i praznici (1905) und dem Gedichtband Slike (1912). Großen literarischen Erfolg erzielte sie mit dem Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913), der als erster kroatischer Kinderroman und als eines der grundlegenden Werke der kroatischen Kinderliteratur gilt.
Den Höhepunkt ihres Schaffens bildet Priče iz davnine (1916), eine Sammlung von acht Märchen, die von slawischer Mythologie, Folklore und der außergewöhnlichen Erzählkraft der Autorin inspiriert sind. In Geschichten wie „Stribors Wald“, „Regoč“, „Wie Potjeh nach der Wahrheit suchte“ und „Fischer Plunk und seine Frau“ verbindet sie die Welt der Fantasie mit universellen Themen wie Gut und Böse, Liebe, Selbstaufopferung, Familie und moralischer Entscheidung.
Darüber hinaus verfasste sie Essays, Fabeln, Gedichte, Artikel und autobiografische Aufzeichnungen. Zu ihren weiteren nennenswerten Werken gehören A Book for Youth (1923), A Children's Reader on Health (1927) sowie der unvollendete historische Roman Jaša Dalmatin, Viceroy of Gujarat (1937). Ihre Fabeln und Märchen wurden posthum veröffentlicht.
Die Werke von Ivana Brlić-Mažuranić wurden in zahlreiche Sprachen übersetzt, und dank ihrer erzählerischen Meisterschaft im Bereich der Märchen erwarb sie sich schon früh den Titel der „kroatischen Andersen“. Sie wurde für den Nobelpreis für Literatur nominiert und 1937 als erste Frau zum korrespondierenden Mitglied der JAZU – der heutigen Kroatischen Akademie der Wissenschaften und Künste – gewählt.
Naslovi u ponudi
Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića
„Čudne avanture šegrta Hlapića“ su klasik hrvatske dečje književnosti, prvi put objavljen 1913. godine, a prvo posleratno izdanje iz 1952. godine zadržava bogatu narativnu vrednost originala.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Klasik Ivane Brlić-Mažuranić prati dobrog malog šegrta Hlapića dok beži od okrutnog majstora Roka. Na svom sedmodnevnom putovanju sa devojkom Gitom, on čini dobra dela i savladava brojne prepreke.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudne dogodovštine šegrta Hlapića prvi su roman Ivane Brlić-Mažuranić i prvi hrvatski roman za djecu. Objavljen 1913. godine, postao je prototip dečjeg romana u hrvatskoj književnosti. Ima realističko poreklo, ali i karakteristike bajke.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Roman prati šegrta Hlapića, koji beži od nepravednog majstora Mrkonje i kreće na putovanje puno avantura. Pomažući drugima, on pokazuje dobrotu i hrabrost, te na kraju doprinosi srećnom raspletu.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudnovate zgode šegrta Hlapića prvi je roman Ivane Brlić-Mažuranić i prvi hrvatski roman za djecu. Objavljen 1913., postao je prototip dječjeg romana u hrvatskoj književnosti.
Priče iz davnine
"Priče iz davnine" najpoznatije su djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevedeno na četrdesetak svjetskih jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svjetsku slavu, te je dvaput predlagana za Andersenovu nagradu i otada je nazivaju hrvatskim Andersenom.
Priče iz davnine
"Priče iz davnine" najpoznatije su djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevedeno na četrdesetak svjetskih jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svjetsku slavu, te je dvaput predlagana za Andersenovu nagradu i otada je nazivaju hrvatskim Andersenom.
Priče iz davnine
„Priče iz prošlosti“ (1916) sadrže priče: Sunce Đever i Neva Nevičica, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Polunko i njegova žena, Lutonjica Toporko i devet župančića, Jagor i Regoč.
PSHK #73: Ivana Brlić-Mažuranić / Adela Milčinović / Zdenka Marković: Izabrana djela
Izbor dela Ivane Brlić-Mažuranić, Adele Milčinović i Zdenke Marković povezuje čudesni svet bajki s intimnom prozom, dramom i poezijom, otkrivajući raznovrsnost hrvatskog ženskog književnog stvaralaštva.
Šuma Striborova - Jagor - Čudnovate zgode šegrta Hlapića - Družina sinjega galeba
Unutar knjige su zanimljive reklame za proizvode iz šezdesetih godina (Borovo, Kalodont).









