Djela Augusta Šenoe: Seljačka buna
Povijesni roman Augusta Šenoe koji je 1877. objavljivan u Vijencu, a 1878. godine objavljen je kao knjiga. Roman nosi podnaslov “Historička pripovijest XVI. stoljeća” pa se može promatrati kao povijesna monografija u formi romana.
Seljačka buna povijesni je roman August Šenoa koji obrađuje događaje povezane s hrvatsko-slovenskom seljačkom bunom iz 1573. godine. Radnja se odvija u Hrvatskom zagorju u vrijeme kada su seljaci izloženi teškom položaju, visokim nametima i samovolji plemstva. Posebno se ističe okrutnost plemića Franjo Tahy, čije zlostavljanje kmetova potiče nezadovoljstvo i želju za pobunom.
Središnji povijesni lik romana je Matija Gubec, koji postaje simbol borbe za pravdu, slobodu i jednakost. Uz povijesne događaje, Šenoa razvija i ljubavnu priču te prikazuje živote različitih društvenih slojeva, od seljaka do plemstva. Time roman dobiva bogatu sliku vremena i društvenih odnosa.
Pisac vjerno opisuje uzroke bune, njezin tijek i tragičan završetak. Iako se seljaci hrabro bore za svoja prava, suočavaju se s nadmoćnijom vojnom silom te doživljavaju poraz. Nakon sloma ustanka mnogi pobunjenici bivaju kažnjeni, a Matija Gubec pogubljen na okrutan način. Unatoč porazu, njegova žrtva ostaje trajan simbol otpora nepravdi.
Glavne teme romana su borba za slobodu, društvena nejednakost, nepravda, hrabrost i požrtvovnost. Šenoa naglašava važnost ljudskog dostojanstva i prikazuje kako težnja za pravednijim društvom može nadahnuti ljude čak i u najtežim okolnostima. Roman se smatra jednim od najvažnijih djela hrvatske povijesne književnosti.
Dva primerka su u ponudi
