Magdin dnevnik
Sudbina jedne osječke obitelji njemačkog podrijetla 1945.godine. Kao autentičan dokument jednoga poratnog vremena Magdin dnevnik svjedoči o žrtvama običnih, malih ljudi koji u promijenjenom režimu, iako nevini, postaju krivi.
Roman "Magdin dnevnik" Vesne Brust, hrvatske autorice njemačkog podrijetla, prati sudbinu njemačke obitelji u Osijeku nakon Drugog svjetskog rata kroz formu dnevničkih zapisa Magdalene (Magde), mlade djevojke iz ugledne podunavske švapske obitelji. Priča počinje 1945., kada se završava rat, a Osijek, višeetnički grad pun njemačkog nasljeđa – od secesijskih palača do obiteljskih tradicija – suočava se s komunističkom osvetom.
Magda, inteligentna i osjetljiva tinejdžerka, bilježi svakodnevne užase: očevo hapšenje zbog navodne kolaboracije, majčinu brigu za preživljavanje, konfiskaciju kuće i imovine, glad i strah od logora. Obitelj, koja je stoljećima doprinosila kulturi grada (kao trgovci, obrtnici i umjetnici), sada je proglašena "neprijateljem naroda". Magda opisuje prisilna iseljenja susjeda u Austriju ili NDR, vjerske sukobe, šutnju o traumama i gubitak identiteta – njemački jezik tiho blijedi, a obiteljske priče tonu u zaborav.
Kroz Magdine oči vidimo generacijski prijenos boli: djedove ratne uspomene, majčinu rezignaciju i vlastitu borbu za očuvanje dostojanstva. Roman miješa intimne emocije s historijskim kontekstom – od Bleiburga do poratne represije – osuđujući kolektivnu krivnju i slaveći otpornost. Brust, inspirirana obiteljskom poviješću, piše poetski, ali sirovim jezikom, spajajući njemački i hrvatski, simbolizirajući gubitak korijena.
Na kraju, Magda, sada odrasla, ostaje u Osijeku, noseći teret šutnje, ali i nadu u pomirenje. Dnevnik je hommage zaboravljenim Podunavskim Švabima, podsjećajući da ratne oluje ne brišu humanost.
Jedan primerak je u ponudi
