Sabrana djela A. P. Čehova #7: Seljaci i druge novele
U razmaku od godine 1892. kada je odštampan »Odlomak«, prva novela u ovoj knjizi, pa do »Seljaka« (1897) i »Na taljigama« (1897), A. P. Čehov je dao još niz umjetički vrlo uspjelih opservacija društva u kome je živio.
Ako spomenemo samo novelu »Cvrčak«, koja je izazvala toliko prašine o Čehovljevu privatnom životu (neke su se znanice baš najljutile na njega, smatrajući da ih je kopirao u crtanju glavnog ženskog lica) — sve do »Seljaka«, te značajne i živopisne slike bijednog živovanja ruskog malog čovjeka, uvidjet ćemo koliko je bio širok dijapazon umjetničkog dometa ovog velikog stvaraoca. Obrađujući tezgu, koju su mu godinama sugerisali, da a svijet i psihologiju čovjeka živi od nekoliko rubalja i obraćanovo i sa svojim idejnim i etičkim kredom, Čehov nam je u najbližem moralan i umjetničkim primjerima (»Sestri«, Crni monah«, »Svojačanja« i druge — a koje se sve nalaze sabrane u ovoj knjizi — uspijevao stvoriti klasične primjerke moderne ruske novele, i to ne samo po kompoziciji nego i po aktualnosti sadržaja.
Ako dodamo, da se u ovoj knjizi nalaze i »Kuća s mezaninom«, »Moj život« te već spomenuti »Seljaci«, onda je jasno, da je u ovoj knjizi sabran jedan od najzrelijih vremenskih perioda stvaranja velikog ruskog književnika. Jer koliko god se je on blještavo probio u literaturi svojim "malim stvarima" — i koliko god je kasnije pobrao uspjeha na kazališnim daskama svojim dramama — on je u novelama i dramama kao što su »Ana o vratu«, »Arijadna«, »Seljaci« i druge, ne samo dao svoj credo u umjetnosti, nego i u formalnom pogledu dokazao svoju veličinu, dokazao, kako se i u malenim okvirima može dati mnogo.
Jedan primjerak je u ponudi
