Moskva – Petuški
Rijetka knjiga

Moskva – Petuški

Venjedikt Jerofejev

Postmoderna poema u prozi Venjedikta Jerofejeva danas se smatra klasikom nove ruske književnosti. Uspoređuje se s Gogoljem i Harmsom zbog poetike apsurda, satire i metafizičke dubine.

Moskva – Petuški je postmoderna poema u prozi Venjedikta Jerofejeva (1938.–1990.), napisana 1969.–1970. u samizdatu, u Rusiji objavljena tek 1989. (u vrijeme perestrojke), a danas se smatra klasikom nove ruske književnosti i posljednjim velikim sovjetskim mitom. Uspoređuje se s Gogoljem i Harmsom zbog poetike apsurda, satire i metafizičke dubine.

Priča je pseudobiografska: lirski junak Venička (alter ego autora) je tridesetogodišnji intelektualac-alkoholičar, otpušten s posla jer je crtao dijagrame koliko su radnici pili. U petak ujutro budi se u nepoznatom stubištu u Moskvi nakon višednevnog pijanstva, ne sjećajući se ničega. Želi otići u Petuški (stvarni gradić 125 km istočno od Moskve) – idealni, utopijski prostor ljubavi, gdje ga čeka „neponovljiva“ ljubavnica i trogodišnji sin (ne nužno njegov). Na Kurskom kolodvoru kupuje alkohol i ulazi u električni vlak.

Putovanje je alkoholni monolog: Venička miješa nevjerojatne koktele („suza kermesinka“, „prvi poljubac“, „suze kučke“), razgovara sa suputnicima, anđelima, demonima, Bogom, citira Bibliju (Kristove riječi, Novi zavjet, smrt i uskrsnuće), rusku književnost, sovjetsku štampu, filozofira o ruskom narodu („svi smo kao pijani, ali svatko na svoj način: jedan se smije svijetu u lice, drugi plače na grudima“), efemernosti, paralizi duše, hrabrosti od malih nogu. Petuški postaju metafora nedostižnog raja – što više pije, to više gubi orijentaciju.

U stvarnosti Venička nikad ne stiže u Petuški: u deliriju se vraća u Moskvu, gdje ga u prolazu napadnu nepoznati ljudi i ubiju nožem u vrat (autor je kasnije umro od raka grla 1990.). Roman je cikličan – počinje i završava u Moskvi, bez izlaska iz kruga.

Jerofejev kroz humor, ironiju, bogohuljenje i lirizam kritizira sovjetsku stvarnost: apsurdnost birokracije, duhovnu prazninu, gdje alkohol postaje jedini izlaz iz „apsolutne truleži društva“. Alkohol je motor priče i simbol – od euforije do tragedije. Citati iz Biblije, Gogolja, Dostojevskog, Bajrona i sovjetske propagande stvaraju gustu intertekstualnost.

Naslov izvornika
Москва — Петушки
Prijevod
Irena Lukšić
Urednik
Flavio Rigonat
Dimenzije
21 x 13,5 cm
Broj strana
173
Nakladnik
LOM, Beograd, 217.
 
Ćirilica. Broširano.
Jezik: Srpski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Solomonova vjera

Solomonova vjera

Simon Toyne

Spoj Childovog Jacka Reachera i radnje iz romana Stephena Kinga. Pregršt akcije i emocija, I ispunjavajući rasplet nakon neizvjesnosti koja vam oduzima dah.

Znanje, 2016.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,98
Skandal na simpoziju

Skandal na simpoziju

Pavao Pavličić
Logos, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,72 - 4,98
Osuđen na uspjeh

Osuđen na uspjeh

Hans Hellmut Kirst

U ovom djelu prvi put javlja se lik policijskog inspektora Kelera, koji se neuobičajnim metodama bori protiv kriminala.

Prosveta, 1987.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,983,74
Tražim ženu

Tražim ženu

Alfredo Panzini

Roman “Tražim ženu” autora Alfreda Panzinija prati priču o glavnom junaku koji, kao što naslov sugeriše, traži savršenu ženu.

Matica hrvatska, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
2,98 - 3,84
Engleske godine

Engleske godine

Norbert Gstrein

Engleske godine fascinantan su roman jednoga od ponajboljih suvremenih austrijskih romanopisaca.

Fraktura, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,64
Evgenija Grande / Muzej starina

Evgenija Grande / Muzej starina

Honore de Balzac

Balzac u romanima Eugenija Grande (1833.) i Muzej starina (1837.) istražuje univerzalne teme pohlepe, ljudskih strasti, žrtve i moralnih dilema, smještajući ih u različite društvene kontekste francuskog društva 19. stoljeća.

Svjetlost, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,48