Winnetouovi baštinici

Winnetouovi baštinici

Vinetuovi naslednici je ime koje danas koristi za originalni Vinetu, skraćeno: Vinetu IV, poslednji završeni roman Karla Meja. Ovo je ujedno bio i poslednji tom „Sabranih putopisnih priča”.

Old Shatterhand, sada stariji od 60 godina, prima nekoliko pisama kod kuće u svojoj vili u Radebeulu, uključujući i Old Surehandove i Apanatschkine sinove. U njima je obavešten o predstojećoj izgradnji spomenika Vinetu i pozvan na njega. Da bi sagledao stvar i, ako je potrebno, sprečio, on kreće sa drugom suprugom Klarom, „Hercle“.

Na njihovom putovanju kroz jedva „divlji“ Zapad („srce“ sme da spava u šatoru koji su poneli sa sobom) prati ih dobar prijatelj i bivši vestman Maks „Makš“ Paperman. Na putu upoznaju „Mladog orla” i dva Santerova sina, koji su ga posetili u Nemačkoj na početku romana. U tom procesu, Old Šeterhend pronalazi Vinetuovu stvarnu volju kopajući dublje u rupu koju je već iskopao u Vinetu III i gde je pronašao "mapu blaga" koju je na kraju uništio Santer. Old Shatterhand konačno uspeva da ubedi Vinetuove sledbenike u površnost i nepoštenost spomenika, što ne uspeva da završi. U poslegovoru se, međutim, najavljuje spomenik u Njujorku „kao simbol činjenice da narod Amerike, uprkos svim nepravdama nanetim crvenoj rasi, u potpunosti cene plemenite osobine američkih starosedelaca“.

Štaviše, Old Šeterhend se miri sa mnogim svojim starim neprijateljima (npr. Tatelah Satah). Sve u svemu, roman je mnogo romantizovaniji od svojih prethodnika. U prvom planu je motiv „mir i pomirenje“. Priča se o „klanu Vinetu“, čiji članovi ispod dvanaestokrake žute zvezde na grudima nose ime nekoga koga štite. U priči o poreklu ovog klana pominje se i Marah Durimeh, stara, katolička i prilično misteriozna kraljica koja se zapravo pojavljuje samo u Orijentskim pričama Karla Meja. Ona je Indijancima poznata kao kraljica Marimeh. Njihovo znanje potiče od nekadašnjeg kopnenog mosta između Azije i Severne Amerike, preko kojeg su pre više hiljada godina dolazili glasnici iz kraljevstva Džinistan.

Prevod
Vlatko Šarić
Naslovnica
Josip Vaništa
Dimenzije
20 x 14 cm
Broj strana
405
Izdavač
Mladost, Zagreb, 1965.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Dva primerka su u ponudi

Primerak broj 1

Stanje:Korišćeno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Blago oštećenje omota
Dodato u korpu!

Primerak broj 2

Stanje:Korišćeno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Nedostaje omot
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Rosa

Rosa

Heike Geißler

Sjajnim debijem Hajke Gajsler osvojila je nemačku publiku. Romanom o devojčici koja napušta tek rođenu bebu jer oseća da gubi kontrolu nad sopstvenim životom i željama, autorka priča priču o generaciji izgubljenih ljudi.

Fraktura, 2006.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,74
Zlatni ćup

Zlatni ćup

Ernst Theodor Amadeus Hoffmann
Izdavačko preduzeće "Rad", 1989.
Srpski. Latinica. Broširano.
2,50
Karlo i XX. stoljeće

Karlo i XX. stoljeće

Rudolf Brunngraber

Karl Lakner, eingespannt in die riesige Weltmaschine des Kapitalismus. Rudolf Brunngrabers politisch wie ökonomisch visionärer Roman aus den 1930er Jahren

Binoza, 1939.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
37,42
Samo da preživim noć: Moj život novinara i ovisnika

Samo da preživim noć: Moj život novinara i ovisnika

Jörg Böckem

Nach Children from the ZOO Station der ehrlichste und überzeugendste Bericht über Sucht aus erster Hand. Ohne zu moralisieren, ohne zu rechtfertigen, beschreibt der Autor das Milieu eines Drogenabhängigen. Hoffentlich kommt er noch aus der Hölle...

Sipar, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,64 - 8,36
Jastrebov kljun

Jastrebov kljun

Karl May
Otokar Keršovani, 1964.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,96
Katarina Velika

Katarina Velika

Gina Kaus
Binoza, 1939.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
17,26