Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (7. Juli 1893 – 29. Dezember 1981) war einer der bedeutendsten kroatischen Schriftsteller des 20. Jahrhunderts – ein Dichter, Romanautor, Dramatiker, Essayist und Enzyklopädist. Er wurde in Zagreb geboren und besuchte die österreichisch-ungarische Militärakademie, widmete sich jedoch schnell der Literatur und intellektuellen Aktivitäten. Er war ein scharfer Kritiker sozialer Ungerechtigkeit, Kleinbürgertums und politischen Opportunismus, die einen Großteil seiner Literatur kennzeichneten.
Sein Werk umfasst ein breites Spektrum an Genres. Bemerkenswert sind der Romanzyklus über die Glembays (Die Glembays, In Agonie, Leda) und der epische Roman Die Rückkehr von Filip Latinovicz (1932). Er schrieb auch Essays, Tagebücher, Kritiken, enzyklopädische Artikel und Gedichte, beispielsweise die aus der Sammlung Pan.
Krležas Stil zeichnet sich durch einen reichen Wortschatz, komplexe Sätze, intellektuelle Tiefe und ironische Distanz aus. Er war eine Schlüsselfigur der kroatischen Kultur und einer der Gründer des Lexikografischen Instituts (heute Lexikografisches Institut Miroslav Krleža). Trotz politischem Druck blieb er seiner intellektuellen Autonomie treu.
Krležas Erbe ist aus dem kroatischen Kanon nicht wegzudenken und unverzichtbar für das Verständnis der Moderne und des historischen Schicksals Kroatiens und Mitteleuropas.
Naslovi u ponudi
Aretej
Kroz paralelne sudbine lekara iz davnih vremena i onog savremenog, pozno dramsko delo Miroslava Krleže analizira motiv intelektualca rastrgnutog između političke represije, ratnih strahota i sopstvene savesti.
Aretej: drama
Krležina drama sa opširnim pogovorom Branka Hećimovića, biobibliografskim prilozima Slavka Batušića i fotografijama scena iz „Areteje“ u izvođenju Narodnog pozorišta Beograd.
Balade Petrice Kerempuha
Najveće pesničko dostignuće Miroslava Krleže i jedno od najvažnijih dela hrvatske književnosti. Balade kombinuju satiru, ironiju i lirsko-folklorne tonove u osudi nasilja i gluposti vlasti kroz vekove.
Banket u blitvi: Roman u tri knjige
Radnja je smještena u Blitvu, fiktivnu zemlju na sjeveroistoku Europe, koja je nakon stoljeća tuđinske vlasti i političke nestabilnosti postala samostalna država pod diktatorskom vlašću okrutnog poručnika Barutanskog.
Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.
U “Pedeset godina Velikog oktobra 1917.–1967.” Miroslav Krleža piše o Oktobarskoj revoluciji iz perspektive pisca koji joj je idejno blizak, ali koji se nikada nije suglasio s njezinim pretvaranjem u sustav rigidnih istina.
Članci i polemike 1: Ratne teme
Zbirka Krležinih publicističkih tekstova, komentara i analiza nastalih tijekom i neposredno nakon Prvoga svjetskog rata, važna za razumijevanje njegova intelektualnog razvoja i podloge za kasnija djela.
Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola
Zbirka Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola obuhvaća eseje, kritike i polemičke tekstove nastale tijekom Krležina angažmana kao urednika različitih književnih časopisa, poput Književne republike i Pečata.
Dijalektički antibarbarus
Krležin najpoznatiji polemički tekst u kojem oštro napada dogmatski vulgarni marksizam i lošu tendencioznu literaturu unutar ljevice, braneći umjetničku slobodu i intelektualnu autonomiju. Kulminacija sukoba na književnoj ljevici.
Dječak prati zmaja
“Dječak prati zmaja” je knjiga koja nas vodi na fantastično putovanje i potiče nas da razmišljamo o životu i svijetu na drugačiji način.
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
Dnevnik 1914–17 bilježi Krležine zapise iz Prvoga svjetskog rata: osobne dileme, pacifizam, sukob s militarizmom Monarhije te intelektualno sazrijevanje u godinama raspada staroga svijeta.









