Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Aretej
Kasna drama Miroslava Krleže kroz paralelne sudbine antičkog i modernog liječnika raščlanjuje motiv intelektualca u procjepu između političke represije, ratnih strahota i vlastite savjesti.
Aretej: drama
Krležina drama s obimnim pogovorom Branka Hećimovića, biobibliografskim prilozima Slavka Batušića i s fotografijama scena "Areteja" u izvođenju Narodnog pozorišta, Beograd.
Balade Petrice Kerempuha
Najveće pjesničko ostvarenje Miroslava Krleže i jedno od najvažnijih djela hrvatske književnosti. Balade spajaju satiru, ironiju i lirsko-folklorne tonove u osudi nasilja i gluposti vlasti kroz stoljeća.
Banket u blitvi: Roman u tri knjige
Die Geschichte spielt in Blitva, einem fiktiven Land im Nordosten Europas, das nach Jahrhunderten der Fremdherrschaft und politischen Instabilität unter der diktatorischen Herrschaft des grausamen Leutnants Barutanski zu einem unabhängigen Staat wurde.
Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.
In „Fünfzig Jahre des Großen Oktober 1917–1967“ schreibt Miroslav Krleža über die Oktoberrevolution aus der Perspektive eines Schriftstellers, der ihr ideologisch nahesteht, aber niemals mit ihrer Umwandlung in ein System starrer Wahrheiten einverstanden
Članci i polemike 1: Ratne teme
Zbirka Krležinih novinarskih tekstova, komentara i analiza napisanih tokom i neposredno posle Prvog svetskog rata, važnih za razumevanje njegovog intelektualnog razvoja i osnova za njegova kasnija dela.
Članci i polemike 2: Sa uredničkog stola
Zbirka Članci i polemike 2: Sa redakcijskog stola obuhvata eseje, kritike i polemičke tekstove napisane tokom Krležinog angažmana kao urednika raznih književnih časopisa, kao što su Književna republika i Pečate.
Dijalektički antibarbarus
Krležin najpoznatiji polemički tekst, u kome oštro napada dogmatski vulgarni marksizam i lošu tendencioznu književnost unutar levice, braneći umetničku slobodu i intelektualnu autonomiju. Vrhunac sukoba na književnoj levici.
Dječak prati zmaja
“Dječak prati zmaja” je knjiga koja nas vodi na fantastično putovanje i potiče nas da razmišljamo o životu i svijetu na drugačiji način.
Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)
Das Tagebuch aus den Jahren 1914–17 dokumentiert Krležas Schriften aus der Zeit des Ersten Weltkriegs: persönliche Dilemmata, Pazifismus, Konflikte mit dem Militarismus der Monarchie und intellektuelle Reifung in den Jahren des Zusammenbruchs der alten We